ZAGREB/LUXEMBOURG - Godišnja stopa inflacije u eurozoni u veljači je uvećana na 2,4 posto, najvišu razinu u posljednjih 28 mjeseci, objavio je europski ured za statistiku Eurostat, potvrdivši preliminarne procjene. Na mjesečnoj razini potrošačke su cijene u 17-članoj eurozoni u prosjeku bile više za 0,4 posto, pokazuju dalje podaci toga ureda. Rast cijena na godišnjoj razini blago je ubrzao u usporedbi s prethodnim mjesecom kada je godišnja inflacija iznosila 2,3 posto, dodatno se time udaljivši od ciljanih "blizu ali ispod" dva posto, koliko zagovara Europska središnja banka (ECB). Kao glavne razloge jačanja inflacije u Eurostatu navode poskupljenja goriva izazvana skokom cijena nafte. Godišnja stopa inflacije u 27-članom EU u veljači je iznosila 2,8 posto, kao i u prethodnom mjesecu, dok je na mjesečnoj razini zabilježen rast cijena u visini 0,4 posto, objavio je nadalje statistički ured EU-a. Usporedbe radi, u veljači 2010. godišnja stopa inflacije u eurozoni je iznosila 0,8 posto, a u EU 1,5 posto.
ZAGREB - Početkom tjedna cijene dozvola za emisiju ugljičnih plinova u Europskoj uniji dosegnule su najvišu razinu u dvije godine, pod utjecajem probuđene svijesti i promišljanja budućnosti nuklearne industrije nakon događaja u Japanu, prenose europski mediji. U ponedjeljak su u vrijeme zatvaranja londonskog tržišta ICE Futures Europe cijene dozvola za emisije ugljičnih plinova u sklopu europske sheme trgovanja porasle za 5,5 posto i iznosile su 16,60 eura po toni. Shema prodaje dozvola ključan je element europskih napora da se smanje emisije CO2 u idućih deset godina za 20 posto u odnosu na razine iz 1990. Analitičari upozoravaju da bi svako udaljavanje od relativno ekološki čiste nuklearne energije moglo dovesti u pitanje ispunjenje tih ciljeva.
LISABON - Agencija za rejtinge Moody's Investors Services u utorak je snizila Portugalu dugoročni kreditni rejting na A3, s prijašnjih A1, dodijelivši mu pritom negativnu prognozu. Kao razloge snižavanja rejtinga za dugoročno zaduživanje za dva stupnja u Moody'su navode teškoće tog posrnulog gospodarstva eurozone da postigne rast, kao i tešku bitku s kojom se suočava u nastojanjima da obnovi zdravlje državnih financija. "Moramo se uvjeriti u uspješnost vlade u smanjenju proračunskog manjka. Pratit ćemo stoga izvršenje proračuna", kazao je Anthony Thomas, glavni analitičar Moody'sa za Portugal, u razgovoru za Reuters. Najnoviji potez agencije Moody's loša je vijest za 17-članu eurozonu koja muku muči sa suzbijanjem tvrdokorne dužničke krize. Sniženje rejtinga najvjerojatnije će pridonijeti daljnjem rastu ionako visokih troškova zaduživanja za posrnuli Portugal i poljuljati argumente vlade u Lisabonu da mu pomoć nije potrebna.
BRUXELLES - Europski povjerenik za financijske usluge upozorio je da bi mogao predložiti dodatnu regulativu za bankarske bonuse, zaključivši da banke nemaju sluha za njegove pozive na skromnost. "Sezona bonusa približava se kraju i čini mi se da nema sluha za moje pozive na umjerenost", kazao je povjerenik EU-a za unutarnje tržište i usluge Michel Barnier u utorak nakon sastanka ministara financija Europske unije. Sastanak nije donio značajan pomak u pitanju predloženih ograničenja spekulativne trgovine dionicama i vrijednosnim papirima. "Čini se da je određeni broj ljudi kratkog pamćenja, ponajprije u bankama, zaključio da je kriza daleko iza njih", kazao je Barnier. Milijunski bankarski bonusi izazvali su bijes javnosti u vrijeme izbijanja financijske krize 2008. i 2009. "Pomno ćemo pratiti kako se u Europi primjenjuju prvi propisi o bonusima. Ne bude li ih se poštovalo, predložit ćemo nove korake", naglasio je.
LISABON - Portugal je u srijedu prikupio milijardu eura na tržištima kapitala usprkos pojačanim bojaznima da neće moći vraćati dugove. Vlada je aukcijom 12-mjesečnih trezorskih zapisa uspjela prikupiti milijardu eura, ali uz kamatnu stopu od 4,3 posto, u odnosu na 4,0 posto na aukciji održanoj prije dva tjedna. Vrijednost pristiglih ponuda nadmašila je vrijednost onih prihvaćenih za 2,2 puta, priopćila je agencija za dug. Premijer Jose Socrates je u utorak navečer kazao da će podnijeti ostavku ako parlament ne prihvati najnoviji paket spornih mjera štednje, usmjeren na smanjenje velikog proračunskog manjka. Ministar financija Fernando Teixeira dos Santos pridružio mu se u srijedu u upozorenju parlamentu. "Ne usvoje li se nove mjere u planu proračuna, zemlja bi mogla biti prisiljena zatražiti pomoć izvana", upozorio je.
PARIZ - Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy u srijedu je rekao kako će sazvati poseban sastanak ministara skupine G20 radi razgovora o budućnosti energetskog sektora nakon nuklearne krize u Japanu. "U okviru G20 Francuska će u idućim tjednima potaknuti okupljanje ministara energetike i gospodarstva i razgovarati o energetskim mogućnostima svijeta sutrašnjice", rekao je Sarkozy čija zemlja ove godine predsjeda skupinom G20. Francuska je najavila i sastanak ministara financija i guvernera središnjih banaka zemalja G7, kako bi razgovarali o reakciji na japansku krizu i mogući otkup japanskoga duga, najavila je ministrica financija Christine Legarde.
TOKIJO - Japanska vlada najavila je odgodu objave mjesečnog ekonomskog izvješća koje je trebalo biti objavljeno 18. ožujka, obrazlažući taj potez sanacijom posljedica katastrofalnog potresa i nuklearnom sigurnosnom krizom. Novi datum objave izvješća nije naveden. Ministar gospodarstva Kaoru Yosano kazao je u utorak da će fokus u sljedećem mjesečnom ekonomskom izvješću biti na posljedicama potresa i tsunamija koji je pogodio sjeveroistok Japana te na nizu nuklearnih incidenata koji su uslijedili. Vlada je u veljači drugi mjesec zaredom revidirala naviše procjenu gospodarskog rasta zbog učestalih naznaka da izvozna potražnja i industrijska proizvodnja izvlače gospodarstvo iz letargije.
TOKIO - Produbljivanje japanske nuklearne krize odgađa rad vlade u Tokiju na kriznom proračunu kojim bi se popravile štete od razornog prošlotjednog potresa i tsunamija. Parlamentarni zastupnici vladajuće stranke i oporbe navode procjene troškova koje se kreću od pet od 10 tisuća milijardi jena, odnosno dva posto japanskog BDP-a, pri čemu će njihovo financiranje predstavljati ozbiljan izazov za vladu. Neki su parlamentarci vladajuće stranke predložili uvođenje posebnog poreza za financiranje izvanredne pomoći pogođenim područjima, no ministar financija Yoshihiko Noda u srijedu je kazao kako ne razmatra mogućnost povećanja poreza. Vlada zasad koristi 200 milijardi jena kriznih rezervi iz tekućeg proračuna.
TOKIO - Japanski automobilski div Toyota Motor objavio je da će u četvrtak ponovno pokrenuti proizvodnju autodijelova u nekim japanskim pogonima, prvi put nakon prošlotjednog razornog potresa. Tvornice će početi proizvoditi dijelove koji će se dostavljati u servisne centre za popravke Toyotinih vozila, rekao je glasnogovornik tvrtke. Odluka o tome kada će se ponovno pokrenuti proizvodnja u 12 glavnih montažnih postrojenja još nije donesena, dodao je. Od 21. ožujka Toyota će također početi proizvoditi auto dijelove koji će se dostavljati montažnim postrojenjima u inozemstvu, kažu u kompaniji.
JERUZALEM - Egipat je u utorak navečer nastavio djelomičnu opskrbu plina Izraelu, prekinutu 5. veljače, objavila je u srijedu privatna izraelsko-egipatska tvrtka Ampal. Isporuka plina tvrtki East Mediterranean Gas Co. (EMG) kao i njezinim izraelskim klijentima "nastavljena je protekle noći (utorak)", ističe tvrtka. "EMG nas je obavijestio da je zbog tehničkih protokola početna količina isporučenog plina bila niža od predviđene ugovorom", dodao je Ampal, ističući da će opskrba "dnevno rasti dok ne dosegne ugovorenu količinu". Isporuka egipatskog plina prekinuta je nakon napada na plinovod u sjevernom dijelu Sinaja 5. veljače.
CARACAS - Venezuelanski predsjednik Hugo Chavez najavio je u utorak obustavljanje programa izgradnje nuklearne centrale u svojoj zemlji zbog velikih problema s kojima se suočava centrala Fukushima 1 nakon potresa i tsunamija koji su opustošili sjeveroistok Japana. "Naredio sam ministru energetike Rafaelu Ramirezu da zamrzne planove o venezuelanskom nuklearnom programu", izjavio je Chavez, a prenijela državna televizija. Venezuela je 2010. potpisala sporazum s Rusijom o izgradnji nuklearne centrale, što je izazvalo zabrinutost SAD-a.
ANKARA - Turska je odlučna u namjeri da s Rusijom izgradi prvu nuklearnu centralu u Akkuyu, poznatoj seizmičkoj zoni, usprkos nesreći nakon potresa u Japanu, kazao je navečer turski premijer Recep Tayyip Erdogan. "Sad brojimo mjesece, čak tjedne, kad ćemo s Rusijom započeti projekt nuklearne centrale u Akkuyu", izjavio je Erdogan u radnom posjetu Moskvi. Akkuyu se nalazi na turskoj obali Mediterana, u zoni poznatoj po potresima. Obraćajući se turso-ruskom poslovnom forumu, Erdogan je kazao da je "sve spremno. Pokrenut ćemo nuklearni program s investicijom od 20 milijardi dolara". Prije nego je otputovao iz Ankare za Rusiju, premijer je istaknuo da njegova vlada ne dovodi u pitanje projekt izgradnje tri nuklearne centrale u pet godina u Turskoj, usprkos situaciji u Japanu. "Nema ulaganja bez rizika", rekao je Erdogan.
PEKING - Kina je suspendirala dozvole za gradnju novih nuklearnih elektrana i provodi sveobuhvatnu kontrolu svojih nuklearki nakon izbijanja japanske nuklearne krize, objavila je kineska vlada. "Privremeno suspendiramo dozvole za nuklearne projekte, uključujući one u početnim fazama gradnje", stoji u vladinu priopćenju. Dodaje se kako je u Kini zabilježena povećana razina radijacije koja je stigla iz Japana, ali kineski stručnjaci umiruju javnost procjenama da će je snažni vjetrovi usmjeriti prema Tihom oceanu. Kina trenutno gradi 28 nuklearnih reaktora, odnosno 40 posto svih reaktora koji se grade u svijetu. Vlada je posljednjih godina izdavala dozvole po ubrzanom postupku kako bi se smanjila energetska ovisnost o ugljenu.
LJUBLJANA - Direktor Pivovarne Laško (PL) Dušan Zorko izjavio je da njegova kompanija 23,34 posto dionica u Mercatoru prodaje pod pritiskom banaka iako su te dionice najvredniji dio njenog portfelja, a Mercator uz to i bitan za distribuciju proizvoda Pivovarne Laško. "Mercator je naša paradna investicija i kroz Mercatorovu mrežu ide polovica naše prodaje. Ja se s Mercatorovim dionicama nikako ne bih igrao i kad bih ja o tome odlučivao one bile zadnje što bismo prodali. No, banke su postavile pismeni zahtjev da moramo odmah sve prodati, kako bi se Pivovarna Laško rasteretila dužničkih obveza. Ako ne bude išlo drukčije, to ćemo i morati učiniti", rekao je Zorko u razgovoru za ljubljansko "Delo". Zorko je u razgovoru za "Delo" od srijede potvrdio da je Agrokor predao ponudu, ali nije iznio detalje.
ZAGREB - Europska komisija planira razmotriti bi li europska zabrana plastičnih vrećica bila izvediva i dobra ideja, kazala je glasnogovornica Europske komisije Monica Westeren, a prenose europski mediji. Westeren, glasnogovornica Opće uprave EK za zaštitu okoliša, kazala je: "Postoji volja da se razmotri to pitanje. Iduće pitanje je što ćemo učiniti?". Diskusiju je pokrenula Italija uvevši 1. siječnja ove godine nacionalnu zabranu uporabe plastičnih vrećica, a da o tome nije obavijestila Europsku komisiju.
LONDON - Cijene sirove nafte na tržištu u Londonu ponovno su u srijedu premašile razinu od 110,50 dolara za barel pod utjecajem širenja sukoba na Bliskom Istoku dok je utjecaj japanske nuklearne krize još uvijek obavijen neizvjesnošću. Cijene barela sirove nafte za isporuke u travnju porasle su na londonskom tržištu 1,53 dolara na 110,05 dolara. Na američkom su tržištu bile u plusu 1,37 dolara i iznosile su 98,55 dolara za barel. "Još nije moguće utvrditi hoće li potres u Japanu u konačnici rezultirati povećanjem ili smanjenjem potražnje za naftom", kazao je Christopher Bellew, trgovac naftom iz tvrtke Bache Commodities u Londonu. Na američkom je tržištu cijene nafte podupro podatak Američkog naftnog instituta (API) da su zalihe sirove nafte u SAD-u u prošlom tjednu porasle za samo 91 tisuću barela, manje nego što se očekivalo. Američka vlada objavit će izvješće o zalihama tijekom dana. U međuvremenu je Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) objavila na svojim internetskim stranicama da je cijena referentne košarice njezine nafte u utorak iznosila 106,56 dolara, što znači da je bila niža 1,13 dolara nego dan ranije.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europski burzovni indeksi u srijedu su se ponovno našli pod pritiskom, pogođeni slabljenjem bankovnih dionica nakon snižavanja rejtinga Portugalu, u ozračju daljnjih zabrinutosti oko sposobnosti Japana da spriječi nuklearnu katastrofu. U takvim je okolnostima indeks londonske burze Ftse oslabio 0,64 posto, na 5.658 bodova, a na sličnom je postotnom gubitku bio i pariški CAC, spustivši se na 3.757 bodova. Frankfurtski DAX indeks bio je pak u manjem plusu, od 0,2 posto, popevši se na 6.660 bodova. Najveći gubitnici bile su bankovne dionice, uz prosječan pad cijena od 1,5 posto, nakon što je agencija za rejtinge Moody's snizila kreditni rejting Portugalu, potaknuvši bojazni ulagača u vezi stanja u gospodarstvima u rubnom pojasu eurozone. Značajnije su pritom oslabjele dionice dviju najvećih talijanskih banaka, Intese Sanpaolo i UniCredita, i to za dva odnosno 2,6 posto. Veće gubitke europskih burzovnih indeksa donekle je priječio sektor energetike, predvođen njemačkim divovima E.ON i RWE, čije su dionice ojačale jedan odnosno 0,4 posto. Unatoč blagom današnjem oporavku, na tržištu prevladava slabo raspoloženje, a ne jenjaju ni zabrinutosti u vezi događanja na Bliskom Istoku, s obzirom na intenziviranje napetosti u Bahreinu. Na Tokijskoj burzi uslijedio je u srijedu blagi oporavak. Indeks Nikkei ojačao je za 5,68 posto, zaključivši trgovanje na 9.093 boda.
TOKYO - Japanski Nikkei indeks skočio je jutros oko 5 posto, vrativši otprilike trećinu gubitka od početka tjedna, a premda su porasle i cijene dionica na ostalim na azijskim burzama, ulagači su vrlo oprezni zbog pogoršanja situacije u nuklearnoj elektrani Fukushima. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu više od 5 posto, nakon što je u prva dva dana ovoga tjedna potonuo više od 16 posto. Burzovni indeksi u Šangaju i Južnoj Koreji porasli su više od 1 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Hong Kongu i Australiji ojačale između 0,2 i 0,7 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u plusu 0,7 posto. Rast cijena dionica na Tokijskoj burzi zahvaljuje se pokrivanju kratkih pozicija investicijskih fondova, a tržište je i dalje vrlo ranjivo. U međuvremenu, središnja japanska banka nastavlja s izvanrednim mjerama kako bi stabilizirala financijska tržišta. Jutros je u bankarski sustav ubrizgala dodatnih 3.500 milijardi jena, ili 43 milijarde dolara, nakon što je u prethodna dva dana ubrizgala 23.000 milijardi jena, ili 283 milijarde dolara.
NEW YORK - Strahovanja od eskalacije nuklearne krize u Japanu izazvala su u utorak na Wall Streetu oštar pad cijena dionica, no pozitivan osvrt Feda na američko gospodarstvo ipak je pred kraj trgovanja ublažio pad. Dow Jones indeks potonuo je 137 bodova, ili 1,15 posto, na 11.855 bodova, dok je S&P 500 oslabio 1,12 posto, na 1.281 bod, a Nasdaq indeks 1,25 posto, na 2.667 bodova. Na Wall Streetu, American Stock Exchangeu i Nasdaqu vlasnika je jučer zamijenilo oko 10 milijardi dionica, dok je lani dnevni prosjek iznosio 8,47 milijardi. Pritom je na NYSE odnos između dionica koje su izgubile i onih koje su dobile na vrijednosti iznosio 4 naprema 1. Od 30 dionica uvrštenih u Dow Jones indeks njih 29 je pojeftinilo, a cijene su pale u svih 10 sektora S&P indeksa. VIX 'indeks straha' Čikaške burze opcija skočio je 15 posto, na 24,3 boda, što pokazuje da ulagači nastoje osigurati svoje portfelje od daljnjeg pada cijena dionica.