ZAGREB - U Hrvatskoj je u siječnju bilo ukupno 1.369.316 zaposlenih, što je za 12.360 osoba ili 0,9 posto manje nego u prosincu prošle godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Pritom je broj zaposlenih u pravnim osobama u siječnju u odnosu na prosinac smanjen za 7.273 ili za 0,6 posto tako da su pravne osobe krajem siječnja zapošljavale 1.123.768 osoba. U obrtu i slobodnim profesijama u siječnju je bilo 214.027 zaposlenih, što je za 2,2 posto ili 4.905 osoba manje nego u prosincu. Zaposlenih osiguranih poljoprivrednika u prvom ovogodišnjem mjesecu bilo je 31.521 ili 0,6 posto manje nego u prosincu. Broj nezaposlenih u siječnju je u odnosu na prosinac povećan za 4,5 posto te je krajem siječnja bilo evidentirano 334.378 nezaposlenih. Stopa registrirane nezaposlenosti, izračunata kao odnos broja nezaposlenih evidentiranih u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prema ukupnom aktivnom stanovništvu, povećana je sa 18,8 posto u prosincu na 19,6 posto u siječnju.
ZAGREB - Sindikati državnih službi smatraju da Vladin prijedlog izmjena i dopuna Zakona o državnim službenicima narušava dostignute službeničke standarde i daje mogućnost za političko kadroviranje i otpuštanje nepoćudnih službenika, rečeno je na današnjoj konferenciji za novinare pregovaračkog odbora sindikata. Sindikati traže obustavu procedure donošenja zakona i pozivaju Vladu na razgovore radi definiranja obostrano prihvatljivog rješenja. U protivnom najavljuju sindikalne akcije. Dubravko Jagić iz Sindikata policije najavljuje da su sindikati državnih službi spremni na sve zakonom dozvoljene mjere i akcije, ako se njihovi zahtjevi ne ispune. Sindikati su naročito protiv odredbi po kojima službenik u državnoj službi može dobiti otkaz na temelju procjene nadređenog, nakon dvaju upozorenja na težu povredu radne dužnosti. Pritom su zanemarene zakonske odredbe koje određuju što su teže povrede, a ocjenu jesu li počinjene dodjeljuju službeničkim sudovima, kaže Boris Pleša iz Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika. Gordana Jagar iz Sindikata Porezne uprave Hrvatske upozorava da bi prema Vladinom prijedlogu nepoćudnim službenicima bilo vrlo lako "napakovati", posebno ako nema nekog tko će korektno voditi postupak na službeničkim sudovima.
RIJEKA - Podružnica Sindikata metalaca Hrvatske u Brodograđevnoj industriji "3.maj" dostavila je Povjerenstvu za praćenje procesa privatizacije i potencijalnom kupcu riječkog brodogradilišta tvrtki Jadranska ulaganja primjedbe na ponudu i plan restrukturiranja "3. maja". Kako se ističe, u ponudi je potrebno objasniti i doraditi pitanja o financijskim obvezama ponuditelja, o broju zaposlenih, pravna i financijska pitanja vezana uz Jadranska ulaganja i Kermas ltd. te pitanja jamstva za neopozivu naplatu potraživanja u slučaju neispunjavanja obveza. U planu restrukturiranja potrebno je pojasniti ugovaranje i financiranje novih gradnji, izdvajanje djelatnosti koje ne predstavljaju osnovnu djelatnost brodogradilišta i sudbine radnika u tim djelatnostima, novu organizaciju i promjenu koje ona donosi, smanjenje broja i zbrinjavanje radnika, te plan restrukturiranja i održivost društava kćeri. Sindikat je dostavio ponuđaču i primjer socijalnog sporazuma, u kojem se traži da se realizacija procesa restrukturiranja prati sljedećih pet godina, te da se, ako se utvrdi kako vlasnik ne ispunjava određene stavke programa, otkazuje i kupoprodajni ugovor, uz obvezu nastavka restrukturiranja na teret vlasnika.
ZAGREB - Tijekom 2010. zaposleno je 1.080 osoba sa invaliditetom posredovanjem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), dok ih je 2009. zaposleno 1.028, istaknula je danas ravnateljica HZZ-a Ankica Paun Jarallah na završnoj konferenciji projekta "Poticanje intenzivnijeg uključivanja osoba s invaliditetom na tržište rada" napominjući kako je u ovo vrijeme krize taj porast itekako značajan. U HZZ je krajem prosinca prošle godine bilo evidentirano 6.255 osoba sa invaliditetom, što je ukupno dva posto registriranih nezaposlenih u Hrvatskoj, navela je. Ono što se kroz mjere aktivne politike, kroz nacionalni program poticanja zapošljavanja u 2010. postiglo je duplo veći uspjeh nego u 2009. u kojoj je 146 osoba sa invaliditetom bilo uključeno kroz razne programe poticajnog zapošljavanja i osposobljavanja za tržište rada, a u 2010. njih 346, istaknula je. Svrha projekta "Poticanje intenzivnijeg uključivanja osoba s invaliditetom na tržište rada", kako je istaknuto, je poboljšanje socijalne uključenosti osoba s invaliditetom i poticanje njihove integracije na tržište rada.
ZAGREB - Hrvatski zrakoplovni prijevoznik Croatia Airlines (CA) u 2010. godini poslovao je s neto gubitkom od 159,1 milijuna kuna, podatak je iz konsolidiranog i nerevidiranog financijskog izvještaja CA-a objavljenog na Zagrebačkoj burzi. U odnosu na 2009. godinu gubitak je manji za 39,3 milijuna kuna ili za 19,8 posto. Ukupni prihodi Croatia Airlinesa u prošloj godini od 1,47 milijardi kuna bili su veći za 1,7 posto u odnosu na 2009. godinu. Istodobno su ukupni rashodi smanjeni za 0,8 posto, na 1,63 milijarde kuna. U osvrtu uprave na poslovanje u 2010. godini kaže se da je Croatia Airlines prevezao 6 posto putnika manje nego prethodne godine. Pad se pripisuje globalnoj krizi zrakoplovstva, zastoju u prometu zbog vulkanskog pepela tijekom lanjskog proljeća i štrajku kabinskog osoblja
ZAGREB - Skromna likvidnost obilježila je jutrošnje trgovanje na Zagrebačkoj burzi dok su investitori na oprezu i osluškuju nove vijesti s inozemnih tržišta i iz domaće sfere. Crobex indeks bio je oko podneva u plusu 0,13 posto, na 2.253 boda, dok je Crobex10 bio 0,01 posto u minusu, na 1.232 boda. Redovni promet dionicama iznosio je tek 4 milijuna kuna. Najveći promet, 460.000 kuna, do podneva je ostvaren dionicom HT-a, kojoj je cijena oslabila 0,16 posto, na 284,16 kuna. Slijedi dionica Čakovečkih mlinova, koja je uz 444.000 kuna prometa oslabila 0,5 posto, na 3.830 kuna. Među likvidnijim izdanjima, po skoku cijene za više od 5 posto izdvaja se dionica Dom Holdinga, kojom se oko podneva trgovalo po 58,4 kune.
ZAGREB - Kuna je na današnjoj tečajnici Hrvatske narodne banke (HNB) blago oslabila prema euru, za 0,06 posto u odnosu na tečajnu listu od petka. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a iznosi 7,419425 kuna. Na vrijednosti je prema kuni dobila i britanska funta, ojačavši za 0,55 posto, na 8,695997 kuna po srednjem tečaju. Istodobno je kuna ojačala prema američkom dolaru za 0,26 posto te prema švicarskom franku za 0,13 posto. Srednji tečaj dolara na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 5,362794 kune, a franka 5,779269 kuna.