"Dodatne mogućnosti za rast proizići će iz najavljenih investicijskih projekata Vlade. Ipak, konkurentnost hrvatskoga gospodarstva i dalje je opterećena velikim i tromim javnim sektorom, visokim poreznim teretom, slabom poslovnom klimom i niskom stopom zaposlenosti", navodi se u prvim ovogodišnjim kvartalnim RBAnalizama.
Analitičari RBA u 2011. očekuju završetak pregovaračkog procesa o pristupanju Hrvatske EU i ističu kako će prilagodba domaćih poduzeća oštrijoj konkurenciji biti lakša u onoj mjeri u kojoj se na domaćem tržištu prethodno suoče s uvjetima poslovanja budućeg zajedničkog tržišta.
"To znači konačno nestajanje tranzicijskoga poslovnog modela, koji je utemeljen na dominaciji države u ulozi kupca na domaćem tržištu, na usmjeravanju državnih potpora na pokriće troškova poslovanja neperspektivnih poduzeća radi održavanja socijalnog mira te na ovisnosti naplate potraživanja o stanju javnih financija u segmentu poduzeća. Nužne reforme javnog sektora kratkoročno neće pokrenuti gospodarstvo, ali su dugoročno neophodne za izgradnju konkurentnog gospodarstva, spremnog za razvoj poslovanja na zajedničkom tržištu".
U godini zaključivanja pretpristupnog poglavlja o tržišnom natjecanju nužnost provođenja reformi vodi k smanjivanju zaposlenosti, a time i smanjivanju primanja stanovništva. To neće poticati rast finalne potrošnje ni kućanstava niti države. Stoga najveći izazov za stabilnost gospodarstva u 2011. godini analitičari RBA vide u povećanju napetosti na tržištu rada.
"Iako u drugoj polovini 2011. očekujemo nešto povoljnije trendove, na razini cijele godine nezaposlenost će biti viša nego u 2010.", navodi se u RBAnalizama.
Analitičari RBA u kvartalnoj publikaciji iznose i svoje najnovije procjene za ovu godinu i očekuju rast maloprodaje od oko 3 posto, industrijske proizvodnje za oko 4 posto, u turizmu rast noćenja za oko 3 posto i rast prihoda od turizma od 4,4 posto, a očekuju i skroman rast ukupnog inozemnog duga i blagi rast njegova udjela u BDP-u (sa 97,3 posto BDP-a u 2010. na 97,9 posto u 2011.).
Podsjećajući da Ministarstvo financija u ovoj godini očekuje deficit konsolidirane opće države na razini od 5 posto projiciranog BDP-a, analitičari RBA su pesimističniji i predviđaju deficit na razini iznad 6 posto. "Naime, riječ je o izbornoj godini i ne isključujemo mogućnost otklona u smjeru populističkih mjera javne potrošnje", objašnjavaju.
Prvi ovogodišnji broj RBAnaliza posvećen je inflaciji, pri čemu se podsjeća da je prosječni rast cijena dobara i usluga u prošloj godini bio svega nešto više od jedan posto (1,1 posto), a za ovu se godinu procjenjuje da bi prosječna godišnja stopa inflacije mogla premaštiti tri posto (3,3 posto).
Pritom objašnjavaju kako će oporavak svjetskog gospodarstva i rast potražnje za sirovinama utjecati i na cijene energenata u Hrvatskoj, posljedično i na rast cijena prometa i stanovanja. "Osim toga, za 2011. je najavljeno i poskupljenje komunalnih usluga (plin, električna energija), no realizacija je nesigurna budući da je riječ o predizbornoj godini. Najavljeno je i poskupljenje određenih prehrambenih proizvoda", navode uz ostalo analitičari RBA.