ZAGREB - Mađarski MOL objavio je danas da su mu mali dioničari u javnoj ponudi ponudili 10.082 dionice Ine, što je 0,10 posto od ukupnog broja Ininih dionica. "MOL je danas obavijestio sudionike tržišta kapitala da je primio izvještaj o općoj ponudi objavljenoj 14. prosinca 2010. Prema obavijesti Središnjeg klirinškog depozitarnog društva (SKDD), mali dioničari su ponudili 10.082 dionice Ine. Financijski dio transakcije bit će obavljen 31. siječnja 2011. godine", navodi se u priopćenju MOL-a o završetku obračuna rezultata opće ponude za Inine dionice na slobodnom tržištu (free float). U priopćenju se prenosi i izjava glasnogovornika MOL Grupe Domokosa Szollara da je MOL ispunio svoju obvezu prema zaposlenicima i malim dioničarima Ine dajući im još jednu priliku da realiziraju vrijednost svojih dionica.
"Kao što smo rekli na početku ponude, ništa se neće promijeniti u upravljanju kompanijom ili u našem partnerstvu s hrvatskom državom. Mi smo dugoročno predani Ini i Hrvatskoj", ističe Szollar. Da su u korist MOL-a pohranjene ukupno 10.082 dionice Ine po ponuđenoj cijeni od 2.800 kuna po dionici danas je najprije objavila Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) u priopćenju o otvorenom postupku izvanrednog nadzora nad SKDD. Mađarski MOL je sredinom prosinca prošle godine objavio opću ponudu za kupnju dionica Ine od malih i institucionalnih dioničara, s namjerom da postanu većinski vlasnik Ine, a rok za prihvat te ponude bio je od 15. prosinca prošle do 14. siječnja ove godine. MOL u Ini ima 47,16 posto dionica, a nakon ponude u kojoj mu je pohranjeno 10.082 dionice Ine, svoj bi udio povećao na 47,26 posto dionica Ine.
KOPRIVNICA - Poslovni rezultati Podravke za 2010. i planovi za iduće godine vrlo su pozitivni, izjavila je premijerka Jadranka Kosor nakon današnjeg posjeta koprivničkoj prehrambenoj industriji i razgovora sa čelnicima Uprave i Nadzornog odbora Podravke. Unatoč različitim okolnostima u kojima je Podravka djelovala, 2010. je bila dobra godina, rekla je Kosor. Pritom je izrazila zadovoljstvo podacima o zaposlenosti što je, kako je kazala, važno i njoj, Vladi, ali i Koprivnici i cijelom tom kraju. Premijerka je posebno zadovoljna jako dobrim planovima Podravke za 2011. i godine koje dolaze. "Mislim da su se planovi Uprave i Nadzornog odbora ostvarili. Čuli smo jako dobre planove što se namjerava u budućnosti, u 2011. godini, ali i godinama koje dolaze", rekla je Kosor dodajući kako se razgovaralo i o mogućnostima Podravke kada Hrvatska postane članica EU. Na pitanje hoće li država zadržati dionice Podravke ili ih eventualno prodati, premijerka Kosor je rekla da je danas u posjetu Podravci u ime Vlade, 'kao gazdarica', te da se razgovaralo samo o pozitivnim rezultatima i planovima za budućnost. Predsjednik Nadzornog odbora Podravke Ljubo Jurčić pojasnio je da pitanje dionica ovisi o dogovoru s drugim dioničarima i tržištu kapitala. Uprava Podravke razmatra različite programe financijskog restrukturiranja, među njima i različite vrste dokapitalizacije. Kada Nadzorni odbor prihvati prijedlog dokapitalizacije, članovi Nadzornog odbora razgovarat će s dioničarima koje zastupaju, a tada će se znati i stajalište Vlade, rekao je Jurčić.
ZAGREB - Hrvatski mirovinski sustav, kakav je uveden 2000. godine, urušile su tijekom godina stalne intervencije vlasti u prvi mirovinski stup, među kojima i odluke o povratu duga umirovljenicima, a sve su te intervencije značajno promijenile financijsku sliku sustava i bile razlog što se stopa izdvajanja za drugi stup sa pet posto nije povećala na 10 posto, istaknuo je jedan od tvoraca reforme Zoran Anušić iz Svjetske banke na današnjem okruglom stolu "Problemi i perspektive mirovinskog sustava". U aktualnim raspravama o mirovinskom sustavu treba ponovno razmotriti odnos između prvog i drugog stupa, te kakav sustav generacijske solidarnosti trebamo, kao i neka druga važna pitanja poput odnosa između uplaćenog doprinosa i iznosa mirovine, smatra Anušić. U situaciji u kojoj na jednog umirovljenika dolazi 1,27 zaposlenika, a udio mirovinskih rashoda iznosi 10 posto BDP-a, pri čemu su doprinosima pokrivene svega tri petine rashoda, dok ostalo pokriva državni proračun, mirovinski sustav je izvor deficita središnje države te postoje velika opasnost od daljnjeg urušavanja, ocijenio je Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije na skupu koji su organizirali Institut i mjesečnik Banka. Smatra kako je radi zaustavljanja daljnjeg pada nužno ići na sužavanje mirovinskih prava. Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Krešimir Rožman najavio je daljnje zakonske izmjene u mirovinskom sustavu, pa bi se tijekom ove godine moglo, kao je rekao, ići s promjenama najviše mirovine ostvarene prema posebnim propisima koja je sada sa iznosom od 17.600 kuna dvostruko veća od najviše starosne mirovine.
ZAGREB - Hrvatska turistička zajednica zaprimila je ove godine 108 zahtjeva domaćih i stranih touroperatora ili 40 posto više nego lani za udruženo turističko oglašavanje Hrvatske u njihovim promotivnim kampanjama čija je ukupna vrijednost 25,4 milijuna kuna ili 2 posto viša nego lani, istaknuo je danas ministar turizma i predsjednik HTZ-a Damir Bajs u Glavnom uredu HTZ-a prilikom potpisivanja prvih ovogodišnjih šest ugovora s touroperatorima za to oglašavanje. Ti su ugovori danas u HTZ-u potpisivani temeljem pristiglih zahtjeva touroperatora na natječaje HTZ-a i to u sklopu modela III. od ukupnih 12 modela po kojima i ove godine turistički javni sektor (država) udružuje novac za oglašavanje s privatnim sektorom. Istaknuvši povećano zanimanje touroperatora za udruživanjem u odnosu na lanjsko, ministar je kazao kako se temeljem svih pristiglih 108 zahtjeva po modelu III. u Hrvatskoj ove godine očekuje nešto malo više od 1,9 milijuna organiziranih dolazaka stranih turista ili 15 posto više nego lani. I Bajs i direktor Glavnog ureda HTZ-a Niko Bulić pritom su posebno naglasili da su svi ovogodišnji modeli i mjere za udruženo oglašavanje u cijelosti usuglašeni s krovnim strukovnim udrugama, te pravilima Europske unije i Agencijom za zaštitu tržišnog natjecanja. HTZ je do sada ukupno za sve modele udruženih tržišnih aktivnosti temeljem natječaja za ovu godinu zaprimio 530 zahtjeva ili jednu petinu više nego lani, a njihova se ukupna vrijednost procjenjuje na oko 21 milijun eura. Zahtjevi još stižu, natječaji su još otvoreni, a ministar Bajs očekuje da će većina ugovora s partnerima biti potpisana do kraja veljače.
ZAGREB - Predsjednici Uprava dvije najveće telekom tvrtke u Hrvatskoj HT-a Ivica Mudrinić i Vipneta Mladen Pejković danas su na okruglom stolu o budućnosti telekoma u Hrvatskoj i regiji naglasili da se hitno treba ukinuti 6 postotni namet ne telekom usluge, uveden od 1. kolovoza 2009., jer s tim nametom u sektoru ne može biti većih investicija, razvoja ni zapošljavanja. Okrugli stol u organizaciji konzultatsko-revizorske tvrtke Deloitte i poslovnog tjednika Lider prvi put nakon duljeg vremena okupio je sve važnije predstavnike hrvatskog telekom sektora uključujući predsjednike uprava i direktore gotovo svih telekom, kabelskih i internet operatora. Istaknuvši da je uvođenje 6 postotnog nameta na prihode telekom tvrtki od SMS i glasovnih usluga bio nepromišljen potez, te da je time i učinak na hrvatsku ekonomiju bio negativan, Mudrinić je kazao da je to preveliki udar na poslovanje telekoma. Oštriji u ocjeni tog poreza bio je Pejković kazavši da je nevjerojatna ideja bila 'raspaliti' time po sektoru koji generira rast, koji je 'zvijezda' hrvatskog gospodarstva jer investira i zapošljava.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi danas se najviše trgovalo dionicom HT-a i Ine, a cijene većine trgovanijih dionica su pale što je pratilo i pad vrijednosti burzovnih indeksa. Vrijednost indeksa Crobex pala je za 1,24 posto, na 2.272,77 bodova, a Crobexa10 za 1,69 posto, na 1.242,89 bodova. Redovni promet Zagrebačke burze danas je iznosio 51,6 milijuna kuna. Najtrgovanija je bila dionica HT-a kojom je ostvareno 11,99 milijuna kuna prometa, a cijena joj je pala za 0,12 posto, na 304,63 kune. Dionica Ine protrgovano je za 6,4 milijuna kuna, a nakon pet trgovinskih dana uzastopnog rasta, cijena dionice Ine danas je pala i to za 2,94 posto, na 3.400 kuna. Nešto malo iznad 4,3 milijuna kuna prometa ostvarila je dionica Dalekovoda, čija je cijena pala za 1,70 posto, na 318,50 kuna. Više od 3,3 milijuna kuna prometa imala je povlaštena dionica Adris Grupe čija je cijena pala za 3,33 posto. Rast cijene, za 1,90 posto, bilježi pak dionica tvrtke Končar Distributivni i specijalni transformatori kojih je prodano za 3,1 milijun kuna. Među dionicama s više od milijun kuna prometa rast cijene bilježe i dionice Zagrebačke banke, za 2,44 posto, te Instituta IGH, za 1,52 posto, cijena redovne dionice Adris Grupe se nije mijenjala, a cijene su pale dionicama Belja (za 1,65 posto) i Atlantske plovidbe (za 1,61 posto).