Kada zamisle svoj radni dan, 43 posto anketiranih je pritom sretno ili vrlo sretno, a u istovjetnom istraživanju iz 2005. godine njihov udjel bilo je približno isti (45 posto). Pored sretnika, 37 posto ispitanika nije niti sretno niti nesretno, dok ih je petina (20 posto) nesretna ili vrlo nesretna.
Po podacima iz ankete portala MojPosao, najsretniji ispitanici su oni s najvišim primanjima i čak 52 posto onih s mjesečnim neto primanjima iznad osam, odnosno deset tisuća kuna, su sretni ili vrlo sretni na svome radnom mjestu.
S druge strane, samo trećina (31 posto) onih s najnižim primanjima (do 4.000 kuna) se na poslu osjeća isto tako.
U sredini su oni s primanjima između šest i osam tisuća kuna – 41 posto ih se osjeća sretno ili vrlo sretno na svom radnom mjestu.
Za sreću na radnom mjestu važno je ili vrlo važno da "radiš posao koji voliš" smatra 95 posto ispitanika, zatim da "imaš kolege koje cijeniš i koji cijene tebe" te da "te nadređeni cijeni" (po 91 posto).
Četvrta po redu važnosti su pravedna primanja, za koja 89 posto ispitanika smatra da su bitna za sreću na radnom mjestu. Uočljiva je razlika između "pravednih" i "visokih" primanja koja važnima za sreću na poslu drži 66 posto posto ispitanika, a nalaze se tek na devetom mjestu. Za sreću je najmanje bitna visoka razina odgovornosti (43 posto) i niska količina stresa (62 posto).
Prema rezultatima ankete, čak 60 posto ispitanika izjavilo je da rade posao koji vole.
S kolegama je zadovoljno 57 posto ispitanika, dok je s nadređenima zadovoljno ili u potpunosti zadovoljno 40 posto ispitanika.
Najmanje je ispitanika zadovoljno s primanjima, njih 37 posto, i količinom stresa na radnom mjestu (38 posto).
Istraživanje je pokazalo i da nema većih razlika s obzirom na spol i dob u tome koliko su ispitanici (ne)sretni na svom radnom mjestu, s iznimkom starijih od 46 godina kojih su više više od polovice (52 posto) osjeća sretno ili vrlo sretno na poslu.
Prema regijama, na poslu su najsretniji Dalmatinci (47 posto), slijede Zagreb i okolica (45 posto) te Istra i Kvarner (42 posto), dok su najnesretniji ispitanici iz središnje Hrvatske - svega 28 posto ih se na radnom mjestu osjeća sretno ili vrlo sretno.
Najviše ispitanika (27 posto) smatra da zadovoljni ljudi obavljaju umjetnička zanimanja.
Tako su na prvom mjestu najsretnijih zanimanja izdvojili glazbene umjetnike te plesače i likovne umjetnike, iza njih su prirodoznanstveni stručnjaci, od kojih najsretnijima smatraju fizičare i istraživače, a na trećem su mjestu stručnjaci za oblikovanje, pri čemu ispitanici izdvajaju dizajnere i arhitekte.