Odaziv je bio snažan, pri čemu je vrijednost ponuda više nego dvostruko nadmašila vrijednost ponuđenu na upis. Pritom su ipak prosječni prinosi po petogodišnjim obveznicama uvećani na 4,54 posto, s 3,58 posto koliko su iznosili na prethodnoj aukciji, održanoj 4. studenoga, kada je potražnja nadmašila ponudu za 1,6 puta.
Španjolska je aukcijom planirala prikupiti između dvije i tri milijarde eura.
Dan ranije, snažnu je potražnju privukla i prodaja duga Portugala, kojega mnogi vide kao sljedeću zemlju eurozone, nakon Grčke i Irske, u redu za kriznu pomoć.
Španjolska vlada tvrdi kako ni njoj ni Portugalu neće biti potrebna krizna pomoć zahvaljujući mjerama štednje i reformama čiji je cilj sređuivanje stanja u javnim financijama. U Madridu također ističu da njihov položaj nije ni po čemu nalik onome Grčke ili Irske, budući da je udio duga u španjolskom BDP-u 20 postotnih bodova manji od europskog prosjeka.
Ulagači ipak strahuju da će širenje europske dužničke krize potaknuti rast španjolskih troškova zaduživanja. Kad bi vlada u Madridu bila prisiljena zatražiti međunarodnu pomoć, bilo bi to pogubno za eurozonu, budući je ta zemlja oko pet puta veća i od Grčke i od Irske, što bi samo po sebi definitivno dovelo u tešku kušnju financijsku stabilnost toga bloka.