Uz te, na snagu će s početkom 2011. stupiti i niz drugih zakona iz područja financija i gospodarstva, primjerice Zakon o fiskalnoj odgovornosti, Zakon o ovrhama na novčanim sredstvima, novi Zakon o platnom prometu, novi Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju, Zakon o upravljanju državnom imovinom, itd.
Zakon o fiskalnoj odgovornosti utvrđuje fiskalna pravila u okviru kojih će vlada provoditi svoju fiskalnu politiku, a cilj je smanjenje deficita kako bi se omogućilo da se potrošnja u potpunosti financira iz prihoda, a da zaduženja budu isključivo radi podmirenja obveza ili razvoja.
Zakon utvrđuje da se ukupni rashodi općeg proračuna (središnji poračun i proračuni lokalnih jedinica te financijski planovi izvanproračunskih korisnika) godišnje smanjuju za najmanje jedan postotni bod u procjenjenom BDP-u, a to bi se smanjenje provodilo dok primarni fiskalni saldo ne bude nula ili pozitivan.
Dodatno se postrožuje i odgovornost u trošenju proračunskih sredstava, a u Zakonu je i odredba po kojoj će čelnici proračunskih ili izvanproračunskih korisnika te lokalnih jedinica, utvrdi li se da su prekoračili proračunski okvir, podnositi mandate na raspolaganje.
Kod izmjena Zakona o deviznom poslovanju najznačajnije se novine odnose na liberalizaciju depozitnih poslova rezidenata i korištenje inozemnih kredita preko računa u inozemstvu.
Tako će od 1. siječnja 2011. hrvatski građani moći slobodno otvarati račune u inozemstvu i preko njih obavljati platni promet, a za prijenos novčanih sredstava na račun u inozemstvo bit će potrebno da u inozemstvu otvore račun, u skladu s propisima zemlje u kojoj ga otvaraju, te da daju nalog domaćoj banci za prijenos.
To, procjenjuju u Hrvatskoj udruzi banaka, ne bi trebalo voditi nekim bitnim promjenama ili većem povlačenju štednih uloga iz hrvatskih banaka koje, kažu bankari, i dalje nude atraktivne kamate na štednju.
S 1. siječnja 2011. na snagu stupaju i Zakon o elektroničkom novcu te novi Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, a prema kojem će te ovrhe ubuduće provoditi Fina.
Fini će se dostavljati sve osnove za plaćanje (ovršna rješenja, porezna rješenja, zadužnice i ostalo), ona će ih obrađivati, obračunavati zatezne kamate te davati bankama naloge za postupanje, a vodit će i očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje.
Novost je da će se ovrha, osim nad sredstvima sa svih kunskih i deviznih računa, moći provoditi i nad sredstvima na temelju štednih uloga te oročenih sredstava. Tako će Fina voditi jedinstveni registar računa koji će sadržavati podatke o računima poslovnih subjekata i građana, kao i podatke o postojanju oročenih sredstava, ugovora o stambenoj štednji i polozima u kreditnim unijama, ali neće sadržavati podatke o stanju na računu ili visini depozita.
Podaci iz registra koji se odnose na građane nisu javni i moći će se dobiti samo na temelju pisanog zahtjeva suda ili drugog nadležnog tijela.
Nakon više od godinu dana od donošenja (listopad 2009.) na snagu s početkom 2011. stupa i novi Zakon o platnom prometu.
Platni je promet u svakoj zemlji, pa tako i u Hrvatskoj, "krvotok gospodarskog, javnog i financijskog sektora", a novi je Zakon puno opsežniji od dosadašnjeg, njime se na nov i širi način regulira platni promet.
Zakon primjerice uvodi i novu kategoriju pružatelja platnih usluga, institucije za platni promet koje će za to morati dobiti odobrenje Hrvatske narodne banke.
Novi zakon na jedinstven način uređuje domaći i prekogranični platni promet, regulira autorizaciju transakcija, definira izvršenje platne transakcije i rokove izvršenja, a posebnu je usmjeren zaštiti korisnika te detaljno propisuje obveze informiranja o uvjetima za pružanje usluga i pruženim platnim uslugama.
Iduće godine na snazi će biti i Zakon o odgodi usklađivanja mirovina u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2011. godine, pa umirovljenici ne mogu računati na usklađivanje mirovina temeljem rasta plaća i potrošačkih cijena.
Poljoprivrednici će se od iduće godine morati pridržavati novog Zakona o državnoj potpori i ruralnom razvoju prema kojem će se u 2011. zadnji put primjenjivati nacionalni sustav izravnih plaćanja, a od 2012. regionalni model jedinstvenih izravnih plaćanja (SPS model).
Izmjene Zakona o članarinama u turističkim zajednicama donose pak promjene obveznika plaćanja te smanjenje stope članarine za 20 posto, ili ukupno smanjenje za oko 25 posto, a time bi, procjenjuje se, gospodarstvenici uštedjeli oko 50 milijuna kuna.
Nekoliko je zakona nakon čijeg će stupanja na snagu s početkom 2011. uslijediti ukidanje nekih institucija, primjerice Hrvatskog fonda za privatizaciju, Središnjeg državnog ureda za upravljanje imovinom.
Naime, novi Zakon o upravljanju državnom imovinom to upravljanje uređuje na jedinstven način i predviđa da nova institucija, Agencija za upravljanje državnom imovinom preuzme poslove HFP-a i Središnjeg državnog ureda za upravljanje imovinom. Zakon će značiti i prestanak važenja zakona o pretvorbi i privatizaciji, a pretpostavka je i formiranju cjelovitog registra državne imovine.
Početak 2011. označava i definitivan kraj kriznog poreza, jer tada prestaje obveza plaćanja kriznog poreza po stopi od četiri posto i na primitke od samostalne djelatnosti veće od 6.000 kuna.