Dodjela koncesija, naknade (cijene) i druga 'tehnička' pitanja definiraju se uredbama koje su popratni podzakonski akti Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije, donijetog u srpnju ove godine.
Te će uredbe, najavljuje ministar Bajs, uskoro, već krajem ove ili na samom početku iduće godine, na prihvaćanje na Vladu, koja će u konačnici i izdavati koncesije za turističko zemljište.
Koncesije će se tvrtkama za zemljište koje nije ušlo u njihov temljeni kapital u pretvorbi dodijeljivati na 50 godina za naknadu koja će se plaćati godišnje, a sastavljena je od fiksnog i varijabilnog dijela vezanog za prihode tvrtki. Shodno tome onaj tko više zarađuje više će i plaćati, kaže Bajs dodajući da je takvo rješenje ocijenjeno pravednim i razvojno efikasnim.
Objašnjava da time nitko ne želi dodatno opteretiti poslovanje tvrtki nego im omogućiti novi investicijski ciklus na površinama čije korištenje do sada nisu plaćale niti su na njemu smjele graditi jer nije bilo u njihovom vlasništvu i nisu bili riješeni imovinsko-pravni odnosi.
Tvrtke koje sada rade na pojedinom zemljištu imat će prvenstvo pri traženju koncesije, pravo na tzv. prioritetnu koncesiju, ali ako to ne žele tražiti ne moraju jer im to nije obveza. Tada bi se koncesije davale putem natječaja po najvišoj cijeni, pa tko dobije dobije, kaže ministar.
Očekuje da će najveći dio tvrtki, koje imaju pravo na prioritetne koncesije, to pravo i ostvariti, odnosno zatražiti koncesiju te ih do početka idućeg ljeta do lipnja 2011. i dobiti. Vjeruje da će za to imati i novca, a najvjerojatnije će koncesijsku naknadu moći plaćati i u ratama.
Ministar Bajs napominje kako je u izradi uredbi Ministarstvo turizma surađivalo s Ministarstvom pravosuđa (koje je i nositelj Zakona), ali i u konzultacijama s privatnim sektorom koji je od početka njegovog mandata tražio prioritetno rješavanje upravo te problematike.
Stoga donošenje Zakona o turističkom zemljištu ocjenjuje izuzetno važnim jer je time nakon skoro dvadeset godina riješeno strateško pitanje hrvatskog turizma otvaranjem puta za dalji razvoj tvrtki i nove, prijeko potrebne investicije, posebno u hotele i kampove. Time je to zemljište dobilo i status od posebnog nacionalnog interesa čime je izjednačeno sa šumskim i poljoprivrednim i ostaje u državnom vlasništvu, a riječ je o oko sto milijuna kvadrata zemljišta većinom na obali na najljepšim hrvatskim lokacijama, naglašava Bajs.
Bitno je i što će se novac od koncesija vraćati u turizam kroz poseban razvojno-turistički Fond te lokalnoj samoupravi, koji će ga morati namjenski trošiti za poticanje standarda u turizmu.
Najavljuje i da će se iduće godine početi izrađivati dugo očekivani dokument strategije razvoja hrvatskog turizma. Za taj je posao krajem studenog ove godine završio prvi krug natječaja za iskazivanje interesa, a iako je otkupljeno desetak ponudbenih dokumentacija stigle su dvije ozbiljne, pravovaljane ponude domaćih tvrtki koje se razmatraju.
Uskoro, početkom iduće godine, ide i drugi krug natječaja gdje će se tražiti i ponude sa cijenom. Kada se potpiše ugovor, rok za izradu te strategije je godinu dana, što je propisano natječajem, a ujedno i najkraći mogući rok za takav posao, ističe Bajs. To znači da bi strategija razvoja hrvatskog turizma trebala biti dovršena 2012.