ZAGREB - Peti humanitarni božićni koncert "Želim život" održan je sinoć na zagrebačkom Trgu bana Jelačića u organizaciji Zaklade Ana Rukavina, na kojem je pozivima građana i uplatama prikupljeno više od 450.000 kuna za proširenje Registra dobrovoljnih darivatelja koštane srži i matičnih stanica. Na koncertu su nastupile brojne estradne zvijezde, a tim događajem kulminirala je humanitarna akcija koja je počela početkom prosinca otvaranjem humanitarnog telefona 060 9000 na koji građani pozivom do 31. ožujka iduće godine mogu darovati 6,15 kuna. Tijekom koncerta, koji je izravno prenosio HTV, bio je organiziran i call centar, gdje su se na pozive građana javljali novinari i poznate osobe iz političkog, gospodarskog, zabavnog i sportskog života. Akciju su poduprli i hrvatski predsjednik Ivo Josipović, predsjednica vlade Jadranka Kosor i predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić. Premijerka Kosor je istaknula kako je Ana Rukavina postala simbol ljubavi za životom. Akcija je okupila sve nas oko temeljne Anine ideje, kazala je Kosor te najavila da će Vlada RH Zakladi uplatiti 200.000 kuna. Koncertom se Zaklada zahvalila svim dobročiniteljima koji pomažu njen rad i pružaju podršku i nadu u život oboljelima od hematoloških bolesti. U Registru potencijalnih darivatelja koštane srži trenutno se nalazi 33.031 darivatelj, od čega je 20.275 tipiziranih. Zaklada je osim registra darivatelja matičnih stanica, osnovala i javnu banku krvi iz pupkovine u kojoj je pohranjeno oko 3.000 uzroka krvi. Medicinski ravnatelj Zaklade dr. Mirando Mrsić rekao je kako hrvatski registar po broju uzoraka spada u srednje velike te je u protekle dvije godine, otkada registar funkcionira, bilo šest donacija matičnih stanica. Registar je dio svjetskog registra, a od nedavno i američkog registra matičnih stanica.
ZAGREB - Bivšem direktoru Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Vinku Mladineu, osumnjičenom u slučaju Fimi medija, jučer je istražni sudac zagrebačkog Županijskog suda produljio istražni zatvor za još mjesec dana, doznaje Hina od njegovog branitelja, zagrebačkog odvjetnika Milenka Umičevića. Mladineu koji je uhićen 22. studenoga zbog sumnje da je s tvrtkom Fimi medijom Nevenke Jurak zaključivao ugovore kojima se izvlačio novac iz javnih poduzeća i ministarstava, istražni zatvor određen je zbog sumnje da bi na slobodi mogao utjecati na svjedoke. Ovog puta USKOK nije predlagao da se Mladineu zatvor odredi i zbog opasnosti od ponavljanja kaznenog djela jer je on u međuvremenu razriješen dužnosti. Sudac istrage zagrebačkog Županijskog suda Krešimir Devčić prihvatio je prijedlog USKOK-a za produženje istražnog zatvora, ali ne u trajanju od dva mjeseca, kako je to predlagao USKOK, već u trajanju od mjesec dana, smatrajući kako je to primjeren rok u kojem se mogu ispitati svi preostali svjedoci, rekao je odvjetnik Umičević. On je najavio kako će se žaliti na odluku o produljenju zatvora Vinku Mladineu jer smatra da, čak i ako postoji opasnost od utjecaja na svjedoke, postoje blaže mjere kojima bi se to moglo spriječiti, poput zabrane kontaktiranja s određenim osobama ili istražni zatvor u domu, odnosno kućni pritvor.
ZAGREB - Uoči Božića i u povodu obilježavanja 80. rođendana istaknutog hrvatskog skladatelja, orguljaša i glazbenog pedagoga, akademika Anđelka Klobučara, sinoć je u Koncertnoj dvorani "Vatroslav Linsinski" održan svečani koncert pod nazivom "Orgulje kraljica instrumenata". Na obnovljenim orguljama Heferer iz opusa uglednog austrijskog graditelja Wernera Walckera iz 1974., pri čijoj je ugradnji sudjelovao i sam Klobučar, djela Vivaldija, Bacha, Haendla, Lloyda-Webbera, Papandopula i drugih skladatelja izveli su istaknuti hrvatski orguljaši - Ante Knešaurek, Alen Kopunović, Pavao Mašić, Ljerka Očić i Mario Penzar, glavni orguljaš Dvorane Lisinski. Nastupile su i sopranistice Marija Kuhar Šoša i Valentina Fijačko. Skladatelj i orguljaš Anđelko Klobučar (Zagreb, 1931.) završio je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu teorijsko-historijski odsjek, kompoziciju i orgulje. Kao orguljaš usavršavao se u Salzburgu, a kao skladatelj u Parizu. Od 1952. prisutan je kao autor i izvođač u hrvatskome glazbenom životu. Skladatelj je bogatog opusa simfonijske, koncertantne, orguljske, komorne, vokalne i vokalno-instrumentalne te filmske glazbe. Njegov repertoar obuhvaća skladbe mnogih autora i glazbenih stilova, a posebno je zaslužan za promicanje opusa Oliviera Messiaena u Hrvatskoj. Uz vlastita djela, često izvodi skladbe kolega-suvremenika, poput Natka Devčića, Stjepana Šuleka, Borisa Papandopula, Marka Ruždjaka, Frane Paraća i mnogih drugih. Klobučar je više od 20 godina stalni orguljaš Zagrebačke katedrale, a posebno se ističe kao promicatelj i obnovitelj hrvatske crkvene glazbene baštine. Autor je Papinske mise skladane u povodu 900. obljetnice Zagrebačke nadbiskupije praizvedene 11. rujna 1994. u povodu prvog dolaska pape Ivana Pavla II. u Zagreb. Redoviti je ćlan Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
ZAGREB - Predstava "Čovjek koji je spasio Europu", autorski projekt redatelja Renea Medvešeka nastao prema radiodrami Antuna Šoljana "Čovjek koji je spasio Nizozemsku", premijerno je izveden sinoć u Zagrebačkom kazalištu mladih. Riječ je o trećem dijelu Medvešekove trilogije koja progovara o hrvatskoj i europskoj današnjici, a u kojoj su još predstave "Vrata do" i "Najbolja juha! Najbolja juha!". Glavni lik predstave "Čovjek koji je spasio Europu" je gastarbajter s više imena - Mate, Mata, Matek, Matan i Mato, a glumi ga mladi glumac Goran Bogdan. Uz njega, glume još i Nataša Dorčić, Suzana Nikolić, Barbara Prpić, Marica Vidušić Vrdoljak, Milivoj Beader, Petar Leventić, Maro Martinović i Filip Nola te članovi glazbene družine "Cinkuši". Rene Medvešek je napravio i adaptaciju drame, a dramaturginje su Olja Lozica i Pavlica Bajsić, scenografkinja Tanja Lacko, kostimografkinja Doris Kristić. Hrvatski književnih Antun Šoljan je svoju radiodramu, ovjenčanu uglednim europskim nagradama u režiji Zvonimira Bajsića, napisao 1985. na temelju nizozemske legende o dječaku koji je, začepivši svojim prstom rupu na morskome nasipu, spasio Haarlem od poplave. Šoljanov Hrvat na privremenom radu u inozemstvu igrom slučaja ponovio je isti hrabri čin, a njegova sudbina u ZKM-ovoj predstavi bila je predložak za niz tema koje su uoči ulaska Hrvatske u Europsku uniju još aktualnije nego tada.
ZAGREB - Svečanom skupštinom Hrvatsko društvo filmskih djelatnika sinoć je obilježilo 60. obljetnicu osnutka, prigodom čega su dodijeljene zahvalnice dugogodišnjim i zaslužnim članovima, uglednim filmskim djelatnicima, koji su pridonijeli bogaćenju hrvatske kinematografije i opstajanju Društva kao "najstarije, najbrojnije i najraznovrsnije udruge". U proteklih šezdeset godina mijenjali su se predsjednici, uprave, članovi i statuti, no ljubav prema filmu i ljepota stvaranja bili su, jesu i bit će konstanta, a neodoljivost filmske umjetnosti drži hrvatske filmske djelatnike u filmskom svijetu unatoč svim nedaćama, recesijama i krizama, naglasila je predsjednica Društva Nada Gačešić-Livaković. Rekla je kako Hrvatsko društvo filmskih djelatnika od svog osnutka neprekidno skrbi o hrvatskim filmskim djelatnicima, potiče slobodu i kvalitetu filmskog stvaralaštva, utječe na uvjete proizvodnje filmova, štiti moralna i socijalna prava svojih članova te se bori za profesionalizam u hrvatskoj kinematografiji. Društvo, među ostalim, promiče hrvatski film u zemlji i inozemstvu, surađuje s ostalim srodnim udrugama, povezuje sve grane kinematografske djelatnosti, radi na zaštiti autorskih prava, sudjeluje u donošenju pravnih propisa i izrada pravnih akata vezanih za kinematografiju, posreduje u ostvarivanju prava na mirovinsko i zdravstveno osiguranje, a svake godine i bira hrvatskog kandidata za američku filmsku nagradu Oskar za najbolji film na stranom jeziku.