ZAGREB - Vlada i sindikati dogovorili su sinoć da će biti raspisan referendum na isti dan kada bude raspisan i referendum o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji (EU). No, referendumsko pitanje neće se odnositi na izmjene Zakona o radu (ZOR) već će glasiti: Jeste li za to da se referendum mora raspisati ako to zatraži 200 tisuća registriranih birača te da vrijeme za prikupljanje potrebnog broja potpisa bude 30 dana. Referendum bi se trebao održati sredinom iduće godine, kada završe pristupni pregovori Hrvatske s EU, najavila je premijerka Jadranka Kosor. Vjerujem da ćemo pregovore završiti i pristupni sporazum potpisati do kraja mađarskog predsjedanja, na ljeto iduće godine, kazala je Kosor. Vlada i sindikalne središnjice usmjerit će zajedničke snage da bi se postigao cilj i Hrvatska postala članicom EU, dodala je. Sindikati su dogovorom uspjeli ojačati neposrednu demokraciju jer olakšavamo provedbu referenduma, izjavio je koordinator pet sindikalnih središnjica Vilim Ribić. Ako građani na referendumu odgovore pozitivno, za raspisivanje referenduma više neće trebati oko 450 tisuća potpisa već 200 tisuća potpisa, a rok za prikupljanje potpisa neće biti dva tjedna nego mjesec dana, naglasio je. S takvim rješenjem sindikati će biti posebno motivirani da se uključe u provedbu referenduma o ulasku Hrvatske u EU i pridonesu da taj referendum uspije, kazao je Ribić. Što se tiče izmjena ZOR-a Vlada i sindikati potpisali su sporazum kojim rješavaju sva otvorena pitanja. Sporazumom se utvrđuje da se kolektivni ugovori (KU) mogu otkazati samo u slučaju bitno promjenjenih gospodarskih okolnosti, a produžena primjena pravnih pravila primjenjuje se još godinu dana nakon isteka KU-a. Također, prilikom izradbe novog ZOR-a Vlada će se založiti za napuštanje pravilnika o radu u korist kolektivnih ugovora. Vlada i sindikati predložit će poslodavcima otvaranje pregovora o Općem kolektivnom ugovoru, stoji u sporazumu. Osim toga, Vlada se obvezala da će u roku godine dana organizirati specijalizirane radne sudove. Vlada i sindikalni čelnici također će razgovarati o sindikalnim zahtjevima u vezi s teškim gospodarskim i socijalnim stanjem u zemlji, a pregovori bi trebali završiti do Božića.
ZAGREB - Hrvatski sabor današnje će zasjedanje početi raspravom o izvješću o provođenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, kao i o utrošku sredstava za tu svrhu iz državnog proračuna za 2009. godinu. U izvješću se navodi kako je za provodenje Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina u 2009. izdvojeno nešto više od 157 milijuna, što je više za oko milijun kuna nego u 2008. čime se pokazuje napredak u ostvarivanju prava pripadnika nacionalnih manjina. Napredak je najviše vidljiv u obrazovanju nacionalni manjina, te ostvarivanju kulturne autonomije radom udruga i ustanova nacionalnih manjina. Temeljna ocjena Savjeta za nacionalne manjine je da je u 2009., bez obzira na krizu i probleme s kojima se susreće hrvatsko društvo, postignut daljnji napredak u provedbi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, stoji u izvješću.
ZAGREB - Ugovor o dugoročnom kreditu na rok otplate od osam godina, vrijedan milijardu i trideset milijuna kuna, za financiranje kapitalnih ulaganja u području zaštite od štetnog djelovanja voda, vodoopskrbe i odvodnje potpisali su jučer glavni direktor Hrvatskih voda Jadranko Husarić i predsjednik Uprave Erste&Steiermaerkische banke Petar Radaković. Prva rata kredita počet će se isplaćivati 30. lipnja 2012., a zadnja će biti isplaćena 31. prosinca 2019. godine. Godišnja kamata je 3,4 posto plus šestomjesečni EURIBOR, što iznosi 4,5 posto na godinu. Povrat kredita jamči hrvatska vlada. Husarić je istaknuo kako su u skladu s vladinim zaključcima od travnja i lipnja ove godine Hrvatske vode provele postupak javne nabave kreditnih sredstava radi financiranja kapitalnih investicija u području zaštite od štetnog djelovanja voda, vodoopskrbe i odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda te da je kao najpovoljniji ponuditelj odabrana Erste banka. "Smatramo da smo dobili dosta povoljan kredit koji će potaknuti gospodarsku aktivnost, da ćemo u roku od dvije godine napraviti poslove koji bi se inače radili u sljedećih četiri-pet godina prema priljevu vlastitih sredstava", rekao je Husarić. Istaknuo je kako je programom kreditiranja obuhvaćeno 305 projekata. Za izgradnju objekata zaštite voda planirano je više od 656 milijuna kuna. Realizirat će se oko 300 kilometara kolektorske i sabirne mreže te 25 uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Vrijednost investicija vodoopskrbe je više od 263 milijuna kuna. Izgradit će se 430 kilometara magistralnih cjevovoda i distributivne mreže, pet crpnih stanica, tri crpilišta i tri vodospreme. Omogućit će se priključenje 45.000 stanovnika na vodoopskrbni sustav, povećati sigurnost vodoopskrbe, posebno u turističkoj sezoni za zadarsko područje i Korčulu, te smanjiti gubitak u sustavima javne vodoopskrbe, naročito na području Like i Primorja, Ogulina i Novog Vinodolskog.
ŠIBENIK - Šibensko-kninski župan Goran Pauk sastao se jučer u Austriji s predsjednikom uprave tvrtke EVN Peterom Layom, koncesionara koji će, po ugovoru sa županijom, izgraditi plinovod i plinski distribucijski sustav te opskrbljivati zemnim plinom županiju sljedećih 30 godina, doznaje se u županovu uredu. Na sastanku je dogovoreno kako će EVN uskoro početi ispitivanje tržišta i potrošača u županiji te promidžbenu kampanju sa svim podatcima za potrošače. EVN želi za svakog potrošača izraditi način prijelaza na zemni plin, a tvrtka je u kontaktu s Hrvatskom energetskom regulatornom agencijom od koje se uskoro očekuju obavijesti o cijeni plinskog priključka za kućanstva. Kako se doznaje, veliki potrošači imat će i određene ustupke u prilagodbi pogona, centrala, obračuna potrošača i načina prijelaza na zemni plin. EVN je u svibnju ove godine odabran za najboljeg ponuđača koji će izgraditi plinovode i distribucijski sustav za županiju te osiguravati zemni plin. U gradnju plinovoda i priključivanje kućanstava na županijsku plinsku mrežu bit će uloženo oko 28 milijuna eura. Izgradilo bi se 150 kilometara plinske mreže na koju bi se priključilo 25 tisuća kućanstava.
SPLIT - Hrvatsko izdanje jučer u Vatikanu predstavljene knjige pape Benedikta XVI. "Svjetlost svijeta", za koju vlada golemo zanimanje, od danas će biti dostupno u knjižarama Verbuma i u svim boljim hrvatskim knjižarama, priopćila je danas splitska nakladnička kuća Verbum. Verbum je, kako se objašnjava, jedan od sedam svjetskih izdavača koji su istodobno objavili tu knjigu, čime se prvi put jedno papino djelo objavljuje na hrvatskome jeziku istodobno sa svjetskim predstavljanjem. Knjiga je izazvala veliku pozornost javnosti jer u njoj papa otvoreno odgovara na mnoga pitanja o skandalima u Crkvi, o vjeri, spolnom moralu, društvenim pitanjima i o svom privatnom životu, navodi se u priopćenju koje je potpisao glavni urednik Verbuma Petar Balta. Napominje se da Verbumovo izdanje te knjige na naslovnici donosi "papinom rukom na hrvatskom jeziku ispisan naslov 'Svjetlost svijeta', što očituje autentičnost i osobnu notu te jedinstvene papine knjige".
ZAGREB - Članovi Udruge branitelja logoraša Domovinskog rata Zagreba i Zagrebačke županije priopćili su kako su "s nevjericom i zaprepaštenjem primili vijest da je jučer privedeno i uhićeno više branitelja bivših djelatnika ratnog zatvora u Kerestincu". Zbog sumnje da su počinili ratni zločin nad vojnim zarobljenicima u bivšoj raketnoj bazi JNA u Kerestincu policija je u ponedjeljak uhitila pet osoba koje bi danas trebale biti prepraćene istražnom sucu zagrebačkog Županijskog sudu. U istražnom centru Županijskog suda doznaje se da je policija zatražila dodatnih 24 sata radi dovršetka kriminalističkog istraživanja. Policija u tom roku treba sakupiti dokaze za podnošenje kaznene prijave nakon čega istražni sudac treba odlučiti hoće li osumnjičenima odrediti zadržavanje u pritvoru. Neslužbeno se doznaje da je rad na slučaju počeo nakon prijave bivšeg pripadnika JNA koji je nepoznate počinitelje optužio za ubijanje i mučenje ratnih zarobljenika. Udruga branitelja logoraša Domovinskog rata Zagreba i Zagrebačke županije u priopćenju ističe kako su branitelji, bivši djelatnici ratnog zatvora u Kerestincu "privedeni na obavjesni razgovor bez ikakog obrazloženja". Predsjednik Udruge branitelja logoraša Domovinskog rata (UBLDR) Ilija Ačkar naglašava kako se "hrvatske branitelje koji su uhićeni, navodno tereti za nehumano postupanje sa Srbima, ratnim zarobljenicima u zatvoru Kerestinec, a sve to na osnovu lažnih izjava tih ratnih zarobljenika", koji "lažno terete pripadnike hrvatske vojske".
ZAGREB - Na tradicionalnoj donatorskoj večeri "Večer DORE", koja je održana pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i grada Zagreba u hotelu The Regent Esplanade Zagreb, prikupljeno je 220.000 kuna za nastavak školovanja štićenika DORE, doznaje se sinoć od Ivane Rore, PR managera te humanitarne organizacije. U sklopu akcije "Želim biti..." novac je prikupljen od ulaznica, donacija i tombole, a namijenjen je za stipendiranje štićenika DORE, koja djeluje od 1991. kao jedna od prvih i najvećih udruga na području skrbi o djeci i mladima. Na račune DORINIH štićenika do danas je uplaćeno gotovo šest milijuna eura pomoći. U DORI navode da najveću pažnju posvećuju obrazovanju vrijednih i nadarenih srednjoškolaca i studenata kroz cijelo njihovo školovanje. Tijekom protekle akademske godine stipendirano je njih 154, kažu u DORI u kojoj napominju da je riječ o mladim ljudima koji se stjecanjem znanja bore s teškim obiteljskim, zdravstvenim i egzistencijalnim nedaćama. Prvi štićenici DORE bili su ratna siročad, prognanici, izbjeglice i djeca branitelja kojima je ta udruga pomagala zahvaljujući dobrotvorima iz cijelog svijeta.
ZAGREB - Tribina posvećena velikanu hrvatskoga glumišta Fabijanu Šovagoviću održana je sinoć u Zagrebačkom kazalištu lutaka, a organizirana je pod pokroviteljstvom Hrvatska kulturnog vijeća, Hrvatskoga društva dramskih umjetnika i Hrvatskog društva kazališnih kritičara i teatrologa. Tribinu su vodili Igor Mrduljaš i Miroslav Međimorec, o Šovagoviću su govorili redatelj Georgij Paro i kazališni kritičari Antonija Bogner-Šaban te Boris B. Hrovat, a dijelove iz knjiga čitali su dramski umjetnici Dragan Despot i Anja Šovagović Despot. Napomenuvši kako su HNK i Dramsko kazalište zaboravili na svoje glumačke velikane, Međimorec je ocijenio kako je večerašnji skup "svojevrsna borba protiv zaborava" na Šovagovića koji je bio "vulkanski glumački temperament s elementarnom i prirodnom genijalnošću". Živimo u vremenu nametnutoga zaborava, rekao je redatelj Paro naglasivši kako je Šovagović bio autentični glumac. Horvat smatra kako je Šovagović bio jedan od najvećih hrvatskih glumaca 20. stoljeća. „Ograničenja nametnuta vlastitom narodu osjećao je kao osobne lance“, napomenuo je. Antonija Bogner-Šaban istaknula je kako je Šovagović bio glumac "duboko zaorane brazde". „Njegove su uloge vrhunci hrvatskoga glumišta“, ocijenila je. Fabijan Šovagović (Ladimirevci, 1932. - Zagreb, 2001.) jedan je od najvećih hrvatskih glumaca čija su ostvarenja tijekom više desetljeća obilježavala i određivala smjer i kvalitetu hrvatskog glumišta. Bio je član kazališta "Gavella", HNK u Zagrebu, a sudjelovao i u radu "Teatra u gostima" te djelovao kao slobodni umjetnik. Neka od njegovih najpoznatijih ostvarenja su uloge u predstavama "Lenjin", "Skup" i "Dundo Maroje", a u TV-serijama "Prosjaci i sinovi", "Kuda idu divlje svinje", "U registraturi" i "Đuka Begović".
MURTER - U organizaciji Ekološke udruge Argonauta iz Murtera, u sklopu građanske inicijative "Oživimo zajedno priču o antičkom gradu Kolentumu", završeno je čišćenje ostataka rimske cisterne na arheološkome lokalitetu Kolentumu u Murteru. Akciji, koju podupire i Zaklada "Kajo Dadić" iz Splita, odazvalo se petnaestak mještana, studenti arheologije iz Zadra te djelatnici Šibenskog muzeja. U sklopu inicijative već je izrađena pristupna staza, a u tijeku je izrada smeđe signalizacije i dvojezične info-edu-ploče s kratkim informacijama o tom arheološkom objektu. I tom se akcijom želi turistički valorizirati kulturna baština mjesta Murtera. Stara rimska cisterna, takozvana "tamnica", pripadala je nadzemnom tipu antičkih cisterni koja se punila kišnicom s povišenog krova pripadajućeg arhitektonskog sklopa. Zbog njezina karakterističnog izgleda, stari su je Murterani prozvali "tamnicom". Budući da su nedaleko od lokaliteta ruševine u obliku apside, arheolozi pretpostavljaju da je cisterna vjerojatno pripadala kompleksu manjih, možda čak privatnih termi. Prva istraživanja tog lokaliteta vodio je povjesničar i arheolog Luka Jelić 1907. godine.
ZAGREB - "Filmske mutacije: Festival nevidljivog filma", čije se četvrto izdanje bavi politikama filmskog kustostva, odnosno načinima filmskog predstavljanja i tumačenja, održat će se od 1. do 5. prosinca u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti. Ovogodišnji festival obuhvatit će programe i predavanja svjetskih filmologa, Alexandera Horwatha, Olafa Moellera, Nicole Brenez i Goa Hirasawe te filmskih autora Lecha Kowalskog i Klausa Wybornyja, koji bi trebali potaknuti raspravu i refleksiju o oblicima nekomercijalnog prikazivalaštva te o etici, estetici i politici manje zastupljenog, manjinskog kustostva, stoji u današnjoj najavi organiztora festivala, umjetničke organizacije "Film-protufilm". Središnja tema festivala posljedica je potrebe za redefiniranjem pojma filmskog kustostva, koja se posljednjih godina pojavila u raspravama o digitalnosti, smrti i mutacijama analognog filma, o iščekivanju arhivske i muzejske sudbine filma na celuloidnoj vrpci i izazovima s kojima će se filmski muzeji i arhivi suočiti u digitalnom dobu.
SPLIT - Prvi Međunarodni festival arheološkog filma u Hrvatskoj održat će se u Splitu u četvrtak i petak, 25. i 26. studenoga, a na njemu će biti prikazano 16 filmova od kojih je 10 u konkurenciji za nagrade. Splitu je velika čast što je dobio priliku organizirati prvo izdanje Međunarodnog festivala arheološkog filma čime se Hrvatska pridružila nizu europskih zemalja, u kojim se već dva desetljeća održavaju takvi tematski festivali, najavili su organizatori festivala iz Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu. Također podsjećaju kako je Split jedan od najstarijih gradova na hrvatskoj strani Jadrana, bremenit poviješću i areheološkom baštinom te stoga "i više nego zaslužuje biti domaćinom festivala". Na 1. Međunarodnom festivalu arheološkog filma u Hrvatskoj u konkurenciji za nagrade bit će prikazano 10 dokumentarnih kratkometražnih i srednjometražnih filmova, među kojima i jedan iz Hrvatske, "Hrvatski dragi kamen - Baščanska ploča 22", autora Bernardina Modrića. U sklopu festivala bit će bit će upriličena i retrospektiva hrvatskog arheološkog filma među kojima je i najstariji snimljen 1926. godine. Također će biti održano nekoliko izložbi fotografija i plakata s arheološkim motivima.
OSIJEK - Istražni sudac osječkoga Županijskog suda donio je rješenje o provođenju istrage protiv devet fizičkih osoba i jedne pravne osobe zbog osnovane sumnje da su počinile više kaznenih djela zloporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju, utaje poreza, krivotvorenja isprave, a dvjema osobama određen je pritvor od mjesec dana, izvijestio je sud na internetskim stranicama. Osmnjičenike se tereti da su kaznena djela počinili radi izbjegavanja djelomičnog plaćanja poreza i da su, koristeći fiktivne račune tvrtki, ostvarili pravo na odbitak pretporeza te tako oštetili državni proračun "u većem iznosu". U istražnom zahtjevu navodi se kako se osnovano sumnja da su se prvoosumnjičena 39-godišnjakinja, kao vlasnica obrta, i drugoosumnjičeni 37-godišnjak, protiv kojih je valpovačko Općinsko državno odvjetništvo predložilo određivanje pritvora, te trećeosumnjičeni 49-godišnjak, kao direktor osumnjičenog trgovačkog društva, uz pomoć ostalih osumnjičenika, u nakani da neplaćanjem poreza tom trgovačkom društvu i prvoosumnjičenici pribave znatnu protupravnu imovinsku korist, koristili pravom na predporez po fiktivnim računima iako nije bilo stvarne isporuke robe. Za ta kazena djela terete se dva 34-godišnjaka, 41-godišnjak, 38-godišnjak i 26-godišnjak te 39-godišnjakinja, a sumnjiči ih se da su sudjelovali u tzv. "kružnoj prijevari", to jest da su međusobno razmjenjivali fiktivne račune i prilagali ih prijavi poreza. Na taj je način, na štetu državnog proračuna, prvoosumnjičenici pribavljena protupravna imovinska korist oko 385.800 kuna, trgovačkom društvu oko 416.500 kuna, a petoosumnjičeniku protupravna imovinska korist oko 36.840 kuna.