Crobex indeks bio je u 12,00 sati u minusu 0,09 posto, na 1.829 bodova. Crobex10 ojačao je, pak, 0,15 posto, na 975 bodova.
Redovni promet dionicama iznosio je gotovo 8 milijuna kuna, što je otprilike 5 milijuna više nego jučer u ovo doba.
„U današnjem, prilično mirnom trgovanju na domaćoj burzi indeksi stagniraju. Cijene dionica raznoliko se kreću, što govori da ulagači nemaju jasnih smjernica. Zbog slabe likvidnosti ne očekujem znatniju reakciju tržišta na podatak o padu industrijske proizvodnje u listopadu“, ističe Danijela Sporiš, brokerica i investicijska savjetnica u investicijskom društvu Credos.
Najveći promet ostvaren je povlaštenom dionicom Adrisa, u visini od gotovo 3 milijuna kuna. Cijena joj je ojačala 0,05 posto, na 263 kune.
Slijedi dionica Ericssona Nikole Tesle, s ostvarenih 1,9 milijuna kuna prometa. Cijena joj je ojačala 1,2 posto, na 1.220 kuna.
Među milijunaše još se zasad uvrstila i dionica HT-a. Njezina cijena klizi drugi dan zaredom, pri čemu je trenutno u minusu 0,8 posto, na 277,29 kuna.
Od većih cjenovnih oscilacija izdvaja se dionica Kraša, koja je pojeftinila 3,4 posto, na 376 kuna, te dionica Validusa, koja je poskupjela 5,9 poto, na 8.43 kune..
Razočaravajući pad industrijske proizvodnje za 4,4 posto
Državni zavod za statistiku objavio je danas da je u listopadu industrijska proizvodnja, prema kalendarski prilagođenim podacima, pala za 4,4 posto u odnosu na listopad prošle godine, što je neugodno iznenađenje jer se očekivao nastavak rasta, premda nešto sporiji nego u rujnu.
Pet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je, u prosjeku, da je u listopadu proizvodnja porasla za 1,4 posto u odnosu na isti lanjski mjesec.
Koliko je u rujnu rast industrijske proizvodnje od 3,1 posto pozitivno iznenadio, toliko je ovaj pad razočarao.
„Zadnji kvartal u ovoj godini nije dobro počeo. Očekivao sam usporavanje rasta industrijske proizvodnje, ali ne i ovakav pad. To ukazuje na slabosti domaće industrije. Mislim da je pred našom industrijom još dosta teško razdoblje“, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.