"Bačka je od pamtivijeka područje koje omeđuju rijeke Dunav i Tisa, dok se na sjeveru granica mijenjala prema ugarskom ustroju županija, kotareva i općina", piše Sekulić i dodaje kako su Bački Hrvati skupni naziv za sve hrvatske žitelje koji žive na bačkom području bez obzira kako ih u prošlosti i danas nazivaju pisci i vlasti.
Podsjetivši kako je starosjedilačko i doseljeno žiteljstvo našlo svoj suživot na bačkoj ravnici, Sekulić napominje kako su se hrvatske doselidbe u Bačku događale u različitim uvjetima iz Bosne, Hercegovine, Dalmatinske zagore i Like.
"Naziv Bački Hrvati kao skupno ime svih hrvatskih žitelja prihvaćen je u razdoblju od 1918. do 1945. kao službeno ime kako bi se zaštitio identitet", piše Sekulić i dodaje kako su Hrvati, zbog srpskoga prisvajanja, područje zapadno od crte Subotica, Bačka Palanka, Ilok tada počeli nazivati Bačkom Hrvatskom.
Podsjetio je također kako je to područje u doradi granice Banovine Hrvatske trebalo biti uključeno među njena područja.
Knjiga "Bački Hrvati u XX. stoljeću" (140 str.) podijeljena je na deset poglavlja u kojima autor piše o Hrvatima iz južnougarskih područja u razdoblju od 1918. do 1920., ulozi radićevaca u životu Bačkih Hrvata od 1918. do 1928., slijedu događaja od 1928. do travnja 1941., ratnim godinama 1941. do 1945., pitanjima oko Društva bačkih Hrvata, raspeću između zavičaja i uljudbe, svjetlu i sjenama podunavskih žetvenih svečanosti, osobnim prinosima povijesnom pamćenju te zaglavnim i oporučnim mislima. Na kraju knjige objavljen je opsežan popis arhivske građe, literature, časopisa, listova i novina te bibliografija od 1945. do 1968. kao i bibliografija Ante Sekulića te kazalo imena.
Ante Sekulić rođen je 1920. u Tavankutu. Dopisni je član HAZU-a, a redoviti član Papinske nuncijske akademije u Rimu. Zbog svojih hrvatskih stajališta uhićen je 1972. na Pedagoškoj akademiji u Rijeci, prebačen u Suboticu i osuđen na višegodišnju robiju. Autor je više knjiga, među kojima i "Književnost podunavskih Hrvata u XX. stoljeću", "Hrvatski bački mjestopisi: povijest hrvatskih imena mjesta u bačko-bodroškoj županiji", "Hrvatski baranjski mjestopisi: povijest hrvatskih imena u Baranji" te "Hrvatski srijemski mjestopisi".