U Izvješću za 2010. elektroničke i krađe informacija čine 27,3 posto ukupnih gubitaka zbog prevare, prvi put nešto više u odnosu na udio fizičkih krađa na koje otpada 27,2 posto, pokazalo je istraživanje po narudžbi tvrtke Kroll sa sjedištem u New Yorku koje je proveo Economic Intelligence Unit među više od 800 viših dužnosnika kompanija diljem svijeta.
U prijašnjim godišnjim izvješćima o globalnim prijevarama daleko najrašireniji oblik krađe bile su fizičke krađe novca, imovine ili inventara.
Istraživanje u 2010. pokazalo je da su se gubitci kompanija radi prevara popeli na 1,7 milijuna dolara na milijardu dolara prihoda zabilježenih diljem svijeta, što je 20 posto više u odnosu na 1,4 milijuna u prošloj godini, kaže se u izvješću. Mogući razlozi njihova povećanja u izvješću se pripisuju djelomice i njihovom boljem otkrivanju, kao i većoj razini svijesti o tome problemu.
Prijevara je najčešće djelo nekog od zaposlenika kompanije, i to iz redova nižeg i srednje rangiranog menadžmenta, pokazala je najnovija anketa. Zaposlenici ili agenti najuobičajeniji su prijestupnici u svim regijama, izuzev Latinske Amerike gdje su glavni kradljivci kupci.
Kina je najizrazitije pogođena prevarama među tržištima u nastajanju, sa čak 98 posto kompanija žrtava krađe. Slijedi Kolumbija s 94 posto kompanija i Brazil s njih 90 posto.
„Razmjeri prevare ovise prije svega o povoljnoj prilici“, kazao je Tommy Helsby, predsjednik Krolla za područje Europe, Bliskog Istoga i Afrike. „Puno više posla obavlja se elektroničkim putem, i to stvara nove prilike za prevare. Kompanijama treba vremena da nešto poduzmu“.
Najviše pogođene elektroničkom krađom su one industrije koje se u najvećoj mjeri oslanjaju na informacije, poput financijskih usluga. Slijede sektori profesionalnih usluga, pa tehnološki, te sektori medija i telekomunikacija, ističe se nadalje u izvješću.
Strahovi od krađe odvratili su mnoge kompanije od širenja na ključna tržišta u nastajanju. Tako je više od polovine ispitanika kazalo da iz tih razloga nisu iskoristili poslovne prilike u barem jednoj stranoj zemlji, poglavito u Kini, Africi i Latinskoj Americi.
Entuzijazam u pogledu uspostave novih sustava zaštite nešto je splasnuo u odnosu na prošlu godinu, najvjerojatnije zbog financijske krize, tumači se dalje u izvješću. Tako svega 48 posto kompanija planira izdvojiti veća sredstva za zaštitu informacija u idućih 12 mjeseci, nasuprot njih 51 posto u prethodnom izvješću.