O projektu i rezultatima istraživanja govorili su voditelj projekta Josip Baloban, metodolog projekta Ivan Rimac, sociolog Ivan Rogić i teolog Josip Grbac te dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu Josip Oslić.
Prigodno su govorili i zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, ministar znanosti, prosvjete i športa Radovan Fuchs, rektor zagrebačkog Sveučilišta Aleksa Bjeliš te ravnatelj Instituta za društvena istraživanja Ivo Pilar Vlado Šakić, ravnatelj Centra za socijalni nauk Crkve Hrvatske biskupske konferencije Gordan Črpić i glavni urednik Bogoslovske smotre Željko Tanjić.
Baloban je ocijenio kako istraživanje pokazuje da se neodlučnost nalazi u središtu svijeta vrednota te da čovjek koji bježi u virtualni svijet zapravo teži svijetu uskrsnuća.
"U sadašnjem stanju događa se drama i raskorak između ideala i zbilje", rekao je, ocjenivši kako se isplati ulagati u vrednote.
Smatra kako hrvatsko društvo bez moralnosti nema šanse prevladati sadašnju krizu, jer nam je, kako je rekao, potreban razvoj i kultivacija.
Istraživanje daje određene odgovore ali i poticaj da se upitamo gdje se nalazimo kao društvo u poimanju vrednota.
Rimac je ocijenio kako su istraživanja provedena na visokoj razini, a ona, istaknuo je, dokumentiraju promjene u odnosu na rezultate istraživanja 1999. te oslikavaju današnje društvo.
Po Rogićevim riječima istraživanje pokazuje kako u zadnjih 40 godina na površinu probijaju tendencije koje vrijednosnu potku centriraju oko života. "Rad tako više nije na prvom mjestu vrijednosti", rekao je dodavši kako se odnos prema radu transferira u instrumentalni odnos kakvo nam je životno stanje.
Kao hrvatsku specijalnost naveo je i tzv. dualnu polarizaciju hrvatskoga društva te naveo primjer stalnoga opadanja povjerenja u institucije.
"Riječ je o procesu koji dubinski dualno diferencira društvo", rekao je, dodavši kako je ograničena diferencijacija pojedinaca rezultat pritiska dualne podjele.
Grbac je istaknuo kako istraživanje pokazuje porast ekstremno privatizirane religioznosti te sve veći raskol između vjere i morala.
"U relativnom je porastu slobodna osobna religioznost", napomenuo je, dodavši kako pada broj institucionalne religiozne identifikacije.
Ocjenivši kako zajednička istraživanja imaju korist za društvo, kardinal Bozanić je poručio kako se treba zalagati za konsenzus u društvu oko dijela vrednota koje treba čuvati i braniti.
"Nismo na zemlji da bismo služili kumirima", rekao je dodavši kako vjernici, ali i oni koji ne vjeruju, a ponašaju se kao da Bog postoji, ipak mogu očuvati zajedničke temeljne vrednote.
Europska studija vrednota istraživanja pokrenuta je 1981., a Hrvatska se u projekt uključila preko KBF-a u treći val istraživanja 1999., kad su u istraživanju sudjelovale 42 europske zemlje. U istraživanjima se propituju stavovi Europljana, a među ostalima i odnos prema braku i obitelji, radu i slobodnom vremenu, promjeni uloge spolova u društvu, religiji i moralu te politici.