Po djelatnostima statistika inozemnih izravnih ulaganja, koju je danas na svojim internet stranicama objavila središnja banka, pokazuje da je u prvoj polovici ove godine najveći priljev, od 206,3 milijuna eura, ostvaren kod financijskog posredovanja, osim osiguranja i mirovinskih fondova.
Sa iznosom od 143,4 milijuna eura slijede ostale poslovne djelatnosti te sa 104,9 milijuna eura proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda, potom sa 99,2 milijuna eura poslovanje nekretninama i dr.
Kod nekoliko pak djelatnosti izravna ulaganja bilježe negativne vrijednosti, najviše u pošti i telekomunikacijama gdje je odljev bio 165,1 milijun eura.
Po zemljama, najveću iznos ulaganja, od 262,9 milijuna eura, u prvoj polovici ove godine odnosi se na ulagatelje iz Nizozemske. Slijede izravna ulaganja iz Austrije u iznosu od 140,9 milijuna eura, Mađarske 77,8 milijuna eura, Italije 72,9 milijuna eura i dr.
Po podacima HNB-a, inozemna izravna ulaganja u Hrvatsku od 1993. do kraja prvog polugodišta ove godine iznosila su ukupno 24,7 milijardi eura.
Po visini inozemnih izravnih ulaganja u Hrvatsku u proteklih 17,5 godina sa 6,3 milijarde eura prednjače ulagači iz Austrije.
Slijede ulaganja iz Nizozemske sa 4,4 milijarde eura, Njemačke 2,8 milijardi, Mađarska 2,4 milijarde eura i dr.
Po djelatnostima najveći se iznos, od 8,6 milijardi eura, odnosi na ulaganja u banke.
Slijede ulaganja u trgovinu na veliko i posredovanje u trgovini u iznosu od 2,7 milijardi eura u u proteklih 17,5 godina, u kemijsku industriju stranci su uložili 1,7 milijardi eura, a u proizvodnju naftnih derivata 1,6 milijardi eura.
(Hina) xds ybn