Po tim podacima, naklade uglavnom rastu u azijskim i južnoameričkim državama, a padaju u Europi i Sjevernoj Americi. Primjerice, u čak 14 zemalja EU naklada tiskanih medija pada već sedmu godinu za redom - najviše u Slovačkoj, Grčkoj, Portugalu, Nizozemskoj, Danskoj i Njemačkoj.
S druge strane naklade, osim u Sloveniji, rastu u Češkoj i Poljskoj.
Među zemljama koje nisu članice EU, Hrvatsku na "nizbrdici" prate Norveška i Švicarska, dok je u Turskoj, koja je kao i Hrvatska kandidatkinja za članstvo u EU, naklada novina porasla za čak 52,5 posto.
Po ocjeni glavnog direktora WAN-a Timothya Baldinga, u svijetu se događa globalni rast ukupne naklade novina, razvijaju se nova tržišta, povećava se udio besplatnih novina, sve su bolji rezultati na području oglašavanja, oživjelo je tržište malih oglasnika, a i promet novinskih web stranica u stalnom je porastu.
Prema podacima hrvatskog novinskog analitičara Ante Gavranovića, ukupna prodana naklada dnevnih listova lani je dosegnula brojku od gotovo 440 milijardi primjeraka. Ako se tomu pribroji naklada besplatnih dnevnih listova, onda se brojka penje na oko 465 milijardi primjeraka.