Poduzetnici iz industrijskog sektora u svim su pokazateljima za 2007. optimističniji nego oni u uslužnim djelatnostima, istaknula je direktorica Centra za makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore Jasna Belošević Matić predstavljajući danas Nacionalno izvješće o poslovnim očekivanjima za 2007.
Izvješće se temelji na istraživanju koje HGK provodi šestu godinu za redom, a u sklopu Eurochambersovog Ekonomskog istraživanja za 2007.
Eurochambers je asocijacija ekonomskih i gospodarskih komora iz 45 zemalja sa 18 milijuna tvrtki članica, a krajem svake godine u publikaciji "Eurochambres Economic Survey" objavljuje objedinjena nacionalna izvješća o poslovnim očekivanjima koje obuhvaća 30-ak zemalja članica EU i zemalja kandidata.
HGK je istraživanje o poslovnim očekivanjima za 2007. provela na uzorku 1.200 trgovačkih društava, od čega se anketi odazvalo 50,8 posto tvrtki, 136 tvrtki iz industrijskog i 474 iz uslužnog sektora.
Istraživanje obuhvaća četiri ekonomske kategorije - ukupne prihode, zaposlenost, investicije i poslovna očekivanja, a zaključak o povećanju optimizma ili pesimizmu ustvari je rezultat salda ekstremnih odgovora (razlika između pozitivnih i negativnih odgovora).
Optimizam hrvatskih poduzetnika za 2007. izrazito je povećan u pogledu poslovnih očekivanja, odnosno poslovne klime i uvjeta poslovanja - saldo je s ovogodišnjih 3,9 posto porastao na 13,1 posto, odnosno u 2007. 34,3 posto poduzetnika očekuje povoljnije uvjete poslovanja, a 21,2 posto misli da će biti nepovoljniji.
Očekivanja vezana za ukupni prihod otprilike su na razini prošlogodišnjeg istraživanja za ovu godinu - za 2007. saldo ektremnih odgovora je 41,7 posto.
Kod prihoda na inozemnom tržištu hrvatski su poduzetnici nešto manje optimistični (pad optimizma za 1,6 postotnih bodova), što Belošević Matić ocjenjuje logičnim s obzirom na još uvijek nedovoljnu inozemnu potražnju zbog još uvijek nedovoljne konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.
Na razini ovogodišnjeg je i optimizam hrvatskih gospodarstvenika o rastu investicija, uz neznatni porast (sa 20,1 posto u 2006. na 21,3 posto u 2007.), dok su nešto nepovoljnije prognoze o zaposlenosti, gdje je saldo ekstremnih odgovora smanjen za 5,5 postotnih bodova i za 2007. iznosi 15,6 posto.
Pritom se ipak po prvi put u posljednjih pet godina natprosječan optimizam bilježi u industrijskim granama, te najznačajnijim izvoznim granama, kao što su proizvodnja hrane i pića ili brodogradnja.
Podatci pokazuju da su hrvatski gospodarstvenici primjerice puno optimističniji u pogledu poslovne klime, ali su još uvijek ispod prosjeka Europe, ili da je npr. iznadprosječan optimizam u pogledu investicija, ali je on manji nego li u Rumunjskoj i Bugarskoj, itd.
Eurochambersovo istraživanje za 2007. pokazuje i da je optimizam u svim kategorijama izraženiji kod zemalja kandidatkinja nego zemalja članica EU.
Najveći optimizam na Eurochambersovoj razini iskazala je Danska, dok je pesimizam najizraženiji u Mađarskoj, istaknula je Belošević Matić.