"Zelena točka" predstavlja sustav zbrinjavanja ambalažnog otpada koji je već prihvaćen u 27 država Europe, a znak "Zelene točke" na određenom proizvodu označava da je proizvođač, odnosno uvoznik, platio pristojbu za zbrinjavanje ambalaže.
Preuzimanjem licence, kako je pojasnila direktorica Eko Ozre Dragica Bagarić, Eko Ozra će omogućiti hrvatskim proizvođačima i uvoznicima legalno korištenje znaka, a time i smanjenje troškova proizvodnje ambalaže te pojednostavljenje ulaska proizvoda na tržište EU.
Bagarić je izrazila uvjerenje kako je ovo još jedan korak naprijed u približavanju Hrvatske standardima Europske unije.
Zaštitni znak "Zelena točka", kako je rečeno, mogu koristiti samo oni koji sklope ugovor s pojedinim nacionalnim nositeljem licence, a koji je, temeljem delegacije, dobio licencu od krovne organizacije "Zelene tocke" - PRO-EUROPEa.
Svaka država ima samo jednog, isključivog nositelja licence koji je ovlašten davati znak u podlicencu.
Bagarić je podsjetila kako je gospodarenje ambalažnim otpadom u Hrvatskoj trenutno pod kontrolom Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a hrvatski gospodarstvenici obveznici su plaćanja naknada za zbrinjavanje.
Eko-Ozra se za sada ne može baviti zbrinjavanjem ambalažnog otpada, ali je i dalje dužna koordinirati i kontrolirati uporabu Znaka od strane hrvatskih proizvođača i uvoznika.
Sredstva prikupljena od naknada za korištenje znaka "Zelene točke" uglavnom se koriste, osim za financiranje samog sustava, za financiranje edukativnih akcija o potrebi selektivno sakupljenog otpada u funkciji zaštite okoliša.
Direktor PRO EUROPE-a, Joachim Quoden pojasnio je da je sustav "Zelene točke" zamišljen u Njemačkoj 1990. godine od strane "Duales System Deutschland", privatne kompanije za oporabu ambalažnog otpada.
Istaknuo je također kako je 30-ak država prihvatilo ovaj sustav koji se temelji na "dragovoljnom sporazumu" što znači da sustav nije isključiv te da može supostojati sa sličnim sustavima, pa tako i u Hrvatskoj.
Eko Ozra okuplja 28 hrvatskih proizvođača i uvoznika koji plasiraju oko 80 posto ambalaže na hrvatsko tržište: AWT, Badel 1862, Bavaria, Cedevita, Coca Cola, Dalmacijavino, Dona, Droga Kolinska, Đakovačka vina, Iločki podrumi, Istravino, Jamnica, Kalničke vode, Karolina, Kutjevo, Ledo, Lura, Maraska, Obala Promet, Pago, Podravka, Procter and Gamble, Renci, Segestica, Unilever Croatia, Vindija, Zvijezda i Zvir.
(Hina) xtp yds