Durman je istaknuo da je to prva stručna sinteza i pregled važnih arheoloških nalazišta, djelo koje bi trebalo poslužiti za izradbu hrvatskog arheološkog atlasa.
U knjizi je objavljeno 135 tekstova, od kojih 114 o nalazištima i 21 o županijama, a napisali su ih 83 arheologa. U pojmovnik je uvršteno 400 posebnih arheoloških pojmova, naglasio je Durman te dodao da je načinjen i popis muzeja koji čuvaju građu s tih nalazišta s fotografijama. Knjiga je tiskana u suradnji s Hrvatskim arheološkim društvom.
Durman je istaknuo da Hrvatska unatoč bogatstvu arheološka nalazišta još iz prapovijesnih razdoblja nije dostatno zastupljena u svjetskim arheološkim atlasima, za razliku od naših susjeda, a glavni je uzrok što nemamo nijedan cjelovit pa čak ni selektivan prikaz važnih arheoloških nalazišta i fundus njihova nalaza, ustvrdio je Durman.
Po njegovim riječima najčešće se spominje krapinski neandertalac, Vučedol iz vremena bakrenog doba, Dioklecijanova palača ili pulski amfiteatar iz antičkoga razdoblja. Durman je naglasio kako je Hrvatska arheološki gledano svojim kulturnim naslijeđem najbogatiji europski prostor, ponajprije po svojoj različitosti i zbog toga što su naše tlo obilježili gotovo svi narodi koji su doticali Europu.
Lokaliteti su, po europskim arheološkim običajima, podijeljeni na prapovijesne, antičke i srednjovjekovne, napomenuo je Durman te istaknuo kao se u izboru od stotinu hrvatskih arheoloških nalazišta cjelovito predočuje hrvatski arheološki potencijal.
O važnosti djela govorili su pomoćnik ministra kulture Jasen Mesić, predsjednik Hrvatskog arheološkog društva Hrvoje Potrebica i ravnatelj Leksikografskog Zavoda "Miroslava Krleže" Vlaho Bogišić.