Tvrtke korisnice poslovnih zona većinom su novoosnovane, a trećina ih je počela s radom nakon 1999. godine. Dvije trećine tvrtki osnovali su domaći poduzetnici. Slijede tvrtke iz Italije kojih ima 15,6 posto i Njemačke, 6,3 posto. To pokazuje, kaže se u zaključcima istraživanja, da hrvatske poslovne zone nisu značajnije potaknule strane investicije.
U neki oblik proizvodnje uključeno je 57 posto korisnika zona, a 43 posto njih bavi se uslugama, najviše skladištenjem i trgovinom.
Kod tvrtki proizvođača najviše ih je iz metalskog sektora te iz djelatnosti strojogradnje, elektroopreme i tekstila.
Korisnici poslovnih zona u Hrvatskoj svoje proizvode i usluge najviše plasiraju na hrvatsko tržište, a potom na tržišta Bosne i Hercegovine, Italije, Srbije, Slovenije i Crne Gore, pokazuju rezultati istraživanja.
Manje od 10 zaposlenih ima 40 posto tvrtki, a manje od 50 njih 67 posto. No broj zaposlenih u slobodnim zonama, ističu istraživači, mogao bi se povećati, jer 92 posto tvrtki koje su sudjelovale u istraživanju, planira proširiti poslovanje. Procjenjuje se da u naredne tri godine, tvrtke koje posluju u slobodnim zonama namjeravaju otvoriti 800 novih radnih mjesta.
CARDS-ov projekt 'Strateški plan dugoročnog razvoja poslovnih zona u Hrvatskoj' započeo je u studenom 2005. godine, a završetak se planira za rujan 2009. Ulaganja u projekt iznose 2,1 milijun eura.
Uz administraciju CARDS-a sudionici su Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstvo financija i druge državne i regionalne institucije te udruge poslovnih zona.
Prema podacima iznijetim na prezentaciji navedeno je da u Hrvatskoj aktivno djeluje 13 slobodnih zona u kojima posluje ukupno 180 tvrtki s oko 5.400 zaposlenih.