ZAGREB - Hrvatski premijer Ivo Sanader i šef Delegacije Europske komisije (EK) Vincent Degert izjavili su u četvrtak u Zagrebu kako će nastaviti normalno surađivati nakon nesporazuma oko proglašenja Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa (ZERP) i oko pisma EK-a zagrebačkom Županijskom sudu o slučaju Glavaš. "Premijer Sanader podupire rad Delegacije i nastavit ćemo raditi s Vladom i parlamentom na onome zbog čega smo tu, a to je dovesti Hrvatsku u Europsku uniju", rekao je Degert nakon predstavljanja Barometra korupcije Transparency Internationala za 2006. godinu u hotelu "Westin". "Vrlo dobro surađujemo i to će se nastaviti, no to ne znači da jedni druge ne moramo upozoravati na propuste", potvrdio je Sanader, koji je također prisustvovao predstavljanju Barometra.
ZAGREB - Britanska ministrica vanjskih poslova Margaret Beckett pohvalila je pred zastupnicima britanskog parlamenta hrvatske reforme na putu za Europsku uniju, uoči sastanka na vrhu Unije 14. i 15. prosinca koji će se svojim velikim dijelom baviti proširenjem, priopćeno je iz britanskog veleposlanstva. "Hrvatska pokazuje put drugima u regiji. To je zemlja koja čini potrebne reforme. Zemlja koja ima nisku inflaciju, stabilnu valutu, brzi ekonomski rast", naglasila je Beckett u srijedu u Londonu, dodajući da Hrvatska još uvijek mora ispuniti neke uvjete, posebno u reformi pravosuđa i borbi protiv korupcije. Hrvatska je zemlja koja ispunjava svoje međunarodne obveze, uključujući slanje mirovnih snaga u Afganistan te suradnjom s drugima - primjerice s britanskom policijom u borbi protiv krijumčarenja i pranja novca.
ZAGREB - Sastanak Državnog odbora za članstvo Republike Hrvatske u NATO-u održan je u četvrtak pod predsjedanjem predsjednika Republike, Sabora i Vlade Stjepana Mesića, Vladimira Šeksa i Ive Sanadera, a zaključci s nedavnog summita NATO-a u Rigi bili su glavna tema razgovora, priopćeno je iz Ureda Predsjednika. Na sastanku je ponovljeno zadovoljstvo pozitivnim signalima koji su iz Rige upućeni Hrvatskoj kao najnaprednijoj aspirantici za punopravno članstvo u NATO-u. Naime, u glavnom latvijskom gradu je zaključeno da će NATO na svom sljedećem summitu 2008. godine pozvati u članstvo one zemlje koje ispunjavaju standarde Saveza i koje mogu pridonijeti euroatlantskoj sigurnosti i stabilnosti. Također su pozdravljeni hrvatski napori na pripremama za preuzimanje odgovornosti i obveza iz članstva. Na Državnom odboru razgovaralo se također i o koordiniranom pristupu svih relevantnih institucija u predstavljanju NATO-a hrvatskoj javnosti.
BEOGRAD - Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Schefer pozvao je u četvrtak Srbiju da 14. prosinca u Bruxellesu potpiše Sporazum o programu suradnje Srbije i NATO-a u okviru Partnerstva za mir. Schefer je poziv za predsjednika Srbije Borisa Tadića uručio veleposlaniku Srbije za veze s NATO-om Branislavu Milinkoviću. Kako je agenciji Beta kazao Milinković, Schefer je u kratkom razgovoru s njim pozitivno ocijenio dosadašnje rezultate Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, koje su također primljene u "Partnerstvo za mir", u provođenju vojnih reformi i jačanju demokratskih institucija u tim zemljama. Odluka o prijemu te tri zemlje u "Partnerstvo za mir" donesena je prošloga tjedna u Rigi, na sastanku šefova država članica NATO-a.
OSLO - Bivši norveški ministar za zaštitu okoliša Boerg Brende rekao je u četvrtak da je potrebno uspostaviti novu Nobelovu nagradu koja bi se dodjeljivala za zasluge u očuvanju okoliša i borbi protiv klimatskih promjena. Ipak, norveški Nobelov institut priopćio je da se o toj zamisli već raspravljalo, te da ju je odbacila švedska Nobelova zaklada. Švedski filantrop i izumitelj Alfred Nobel osigurao je 1895. godine financiranje dodjele Nobelovih nagrada u pet područja - za mir, književnost, fiziku, kemiju i medicinu. Šesta nagrada, za ekonomiju, počela se dodjeljivati 1968. godine na inicijativu Bank of Sweden. Brende, norveški ministar za okoliš od 2001.-2004. i sadašnji konzervativni zastupnik u parlamentu, rekao je da bi novu nagradu trebalo osnovati u znak sjećanja na Alfreda Nobela.
BERLIN - Njemačka će Ujedinjenim narodima i dalje pružati potporu, ali istodobno očekuje brz nastavak reformi ove organizacije, priopćeno je prilikom susreta njemačke kancelarke Angele Merkel i budućeg glavnog tajnika UN-a Ban Ki Moona u četvrtak u Berlinu. "Mi smo uvjereni da UN mora biti od svih prihvaćena institucija koja govori u ime zajednice naroda ove planete i zbog toga UN moramo reformirati", izjavila je Merkel, koja, kao i njezin prethodnik Gerhard Schroeder, teži tomu da Njemačka postane stalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Njemačka kancelarka istodobno je najavila "svesrdnu potporu" radu novoga glavnog tajnika. "Njemačka i UN će i u budućnosti tijesno surađivati na svim poljima", izjavila je Merkel ukazujući na važnost ove suradnje u svjetlu budućeg predsjedanja Njemačke Europskim vijećem i skupinom G8.
BERLIN - Njemačka vlada pozdravlja najavljenu promjenu pravca u politici Sjedinjenih Američkih Država prema Iraku, sadržanu u izvješću tzv. Baker-Hamiltonova povjerenstva te je Washingtonu obećala punu potporu, priopćeno je u četvrtak u Berlinu. "Mi se moramo radovati promjeni pravca u Washingtonu i ako mi kao Europljani i Nijemci možemo diplomatski pomoći, rado ćemo to učiniti", izjavio je povjerenik njemačke vlade za odnose sa SAD-om Karsten Voigt (Socijaldemokratska stranka Njemačke SPD). Voigt je obećao i "svesrdnu pomoć" pri obnovi Iraka, ali je istodobno iznova isključio mogućnost vojnog angažmana Njemačke u Iraku. "Mislim da ne treba naglašavati da se Njemačka tamo neće vojno angažirati", kazao je Voigt. Pozdravio je mogućnost otvaranja dijaloga između SAD-a, s jedne, te Sirije i Irana, s druge strane.
JERUZALEM - Izrael je u četvrtak pokazao da ne odustaje od "politike neizjašnjavanja" o svom nuklearnom naoružanju nakon što je novi američki ministar obrane Robert Gates razbio tabu i hebrejsku državu javno svrstao među nuklearne sile. "Izrael ne mora govoriti raspolaže li ili ne raspolaže nuklearnim oružjem, dovoljno je strahovati da ga imamo i taj je strah sam po sebi element odvraćanja", kazao je za javni radio zamjenik premijera Shimon Peres. "Izrael je jedina zemlja kojoj prijeti uništenje, Izrael ne prijeti nijednoj državi. Te izjave (koje je dao Gates) u osnovi ne mijenjaju ništa", rekao je Peres, kojega drže ocem izraelskog nuklearnog programa. Na pitanje o iranskoj nuklearnoj prijetnji, Robert Gates, imenovan za nasljednika Donalda Rumsfelda na čelu Pentagona, je za saslušanja u američkom Senatu uključio Izrael u nuklearne sile u regiji.
AMMAN - Jordanski sud u četvrtak je osudio trojicu Sirijaca i jednoga Jordanca na smrt zbog raketiranja dvaju američkih ratnih brodova u crvenomorskoj luci Aqabi 2005. Tročlano sudsko vijeće trojicu je osudilo u odsutnosti. Rakete su pogodile skladište i bolnicu i ubile jednog jordanskog vojnika, a pale su i na izraelsku luku Eilat. Jedini pritvoreni napadač osuđen na smrt jest Sirijac Mohammed Hassan al-Sehli. Taj 53-godišnji vođa skupine opovrgava sudioništvo u napadu na Aqabu preko koje se opskrbljuju američke snage u Iraku. Sud je još dvojicu Jordanaca osudio na deset godina zatvora, a još dvojicu Sirijaca oslobodio.
MINSK - Bjeloruski oporbeni čelnik Aleksander Kozulin na rubu je smrti zbog štrajka glađu kojim prosvjeduje protiv politike koju provodi vlada autoritarnog predsjednika Aleksandra Lukašenka, objavljeno je u četvrtak. U otvorenom pismu upućenom čelnicima članica G8 (industrijski najrazvijenije države svijeta) oporbeni čelnik Aleksander Milinkevič, opisao je zdravstveno stanje svoga saveznika Kozulina koji je "blizu smrti". "Političar Kozulin izgubio je 40 kilograma, krvni tlak mu je kritično nizak, počela je slabost srca, a bubrezi su blizu otkazivanja", stoji u pismu. "Na ovom stupnju počinje oštećenje mozga". Kozulin je štrajk glađu počeo 20. listopada prosvjedujući protiv 66-mjesečne zatvorske kazne dosuđene mu jer je sudjelovao u protuvladinim prosvjedima u ožujku.