Predloženim zakonskim rješenjima postojeće štedno kreditne zadruge, njih 124, morale bi se transformirati ili u kreditne unije, ili u štedne banke.
Kreditne unije mogle bi poslovati samo sa svojim članovima i u domaćoj valuti, dok nove kreditne institucije, štedne banke, za razliku od poslovnih banaka, ne bi smjele obavljati poslove faktoringa, leasinga, trgovanja vrijednosnim papirima, kao ni obavljati platni promet s inozemstvom.
Zastupnici su u raspravi upozoravali na slučaj virovitičke štedno kreditne zadruge, čijom su propašću bez štednje ostali brojni građani, ali i na činjenicu da šest najvećih banaka u Hrvatskoj, koje su u stranom vlasništvu, 'drže' više od 80 posto ukupnog bankovnog kapitala.
Stoga su se zauzeli za stvaranje novih, manjih i srednjih bankovnih institucija koje bi na brz i jednostavan način zadovoljavale financijske potrebe građana i poduzetnika.
Mato Arlović (SDP) istaknuo je da bankovni sustav treba staviti u funkciju gospodarskog razvoja, u funkciju koja će kreditno pratiti poduzetnike.
Prigovorio je, pak, da izmjene Zakona o bankama ne predviđaju mogućnost osnivanja novih štednih banaka (samo preoblikovanje štedno kreditnih zadruga), kao i na diskrecijsko pravo HNB-a da odlučuje koja ća štedna banka moći obavljati i druge financijske usluge od zakonom propisanih.
Nesrazmjernima smatra i prekršajne odredbe po kojima bi se s milijun kuna kaznile pravne osobe, a s tek 10 do 50 tisuća kuna odgovorne osobe u banci.
Šime Prtenjača (HDZ) smatra da će donošenje spomenutih zakona uvesti reda u poslovanje štedno kreditnih zadruga te spriječiti lihvarenje, a najavio je zahtjev HDZ-a da se produlje zakonski rokovi za prilagodbu štedno kreditnih zadruga u štedne banke.
Da zakoni idu u cilju sprječavanja lihvarenja i drugih oblika ilegalnog kreditiranja smatra i Zlatko Koračević (HNS), koji za ilegalno i po građane štetno poslovanje štedno kreditnih zadruga odgovornim drži Ministarstvo financija koje, tvrdi, nije ispunilo svoju zakonsku obvezu nadziranja.
Josip Đakić (HDZ), pak, odgovornom smatra bivšu vlast koja je, kazao je, izmjenama Zakona o štedno kreditnim zadrugama iz 2002. ukinula obvezu zadruga da dostavljaju financijska izvješća Ministarstvu, što je, ustvrdio je, i omogućilo lihvarenje.