Hrvatska narodna banka (HNB) dva će puta godišnje morati izvijestiti Sabor o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stablinosti cijena i provođenju monetarne politike - predviđaju izmjene Zakona o HNB-u koje je Vlada danas uputila Saboru na konačno donošenje.
Zakonskim izmjenama jamči se veća neovisnost središnje banke, a Vlada je i u konačnom prijedlogu ostala pri stavu da Sabor ne bi potvrđivao, već bi samo davao mišljenje na Statut HNB-a.Savjet HNB-a kojega je ovoga ljeta imenovao Hrvatski Sabor ostao bi isti do ulaska Hrvatske u EU, rekao je ministar financija Ivan Šuker.
Savjet trenutno čine guverner, njegov zamjenik i pet viceguvernera, te vanjski članovi, a zakonske izmjene predviđaju profesionalizaciju - nakon ulaska u EU u Savjetu bi bilo devet članova - guverner i osam viceguvernera, oni bi morali biti zaposlenici HNB-a.
Izmjenama je stvoren i zakonski okvir za buduće uvođenje eura u Hrvatskoj kada se za to stvore uvjeti, te u tom slučaju regulirano prenošenje ovlasti s Hrvatske banke na Europski sustav središnjih banaka.
Saboru je upućen i konačni tekst zakona o leasingu kojim se, kaže Šuker, želi uvesti reda i reguliranjem i tog financijskog sektora utjecati na smanjenje vanjskog duga.
Zakonom bi, naime, leasing društvima bilo izričito zabranjeno kreditiranje, a time bi se, tvrdi ministar financija, spriječila dosadašnja praksa da se poslovne banke preko leasing društava u svom vlasništvu zadužuju u inozemstvu i time povećavaju vanjsku dug Hrvatske.
Nadzor nad leasing društvima obavljat će Hanfa, uz HNB.
Vlada je Saboru uputila i prijedloge izmjena Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva, kao i Zakona o obrtu, kojim uz ostalo fizičkim osobama omogućuje obavljanje djelatnosti kao domaće radinosti (proizvodne djelatnosti) i sporednog zanimanja (uslužne djelatnosti).
Uvjet za to je pak da im ukupni primici za to ne smiju prelaziti deset prosječnih bruto mjesečnih plaća u jednoj godini, a time bi se mogli baviti i umirovljenici koji time ne bi uspostavljali svojstvo osiguranika.
Prijedlogom novog zakona o azilu Vlada uz ostalo predviđa pravo tražitelja azila na srednjoškolsko, a ne samo osnovnoškolsko obrazovanje, kao i nakon godinu dana čekanja na azil može dobiti pravo na rad.