Ne provedu li zemlje te regije uskoro nužne reforme, prijeti opasnost da ih snažan angažman zemalja srednje i istočne Europe u sektorima koji stvaraju visoku dodatnu vrijednost kao i niske plaće u azijskim zemljama potisnu u drugi plan, upozoravaju autori studije.
Studija se odnosi na razdoblje od rujna 2005. do rujna 2006. a temelji se na pomnom praćenju stanja u političkim sektorima važnim za inozemne ulagače, kao što su borba protiv korupcije, prilagodba zakona, zaštita intelektualnog vlasništva i strukovno i profesionalno obrazovanje kvalificirane radne snage.
Perspektiva pristupa Europskoj uniji značajno je ubrzala proces reformi u tim sektorima, posebno u Bugarskoj i Rumunjskoj koje će pristupiti EU 1. siječnja 2007., napominju autori.
U odnosu na razdoblje od rujna 2004. do rujna 2005. postignut je određen napredak na području oporezivanja kompanija, tržišta energenata i liberalizacije trgovine ali nije značajnije smanjena visoka razina nezaposlenosti, koja na tom području doseže i do 20 posto.
Anthony O'Sullivan, direktor savjetodavne tvrtke "Investment Compact", koja je sudjelovala u izradi studije, ukazao je i na problem imidža. Zemlje u toj regiji ne ulažu dovoljno napora u privlačenje inozemnih ulaganja i isticanje vlastitih konkurentskih prednosti na području poslovne klime i sustava oporezivanja.
Balkanske zemlje ne uspijevaju uvjeriti ulagače ni da nastoje potaknuti konkurenciju i privući ulaganja kao ni da su stvorile nužne pretpostavke za ostvarivanje tih ciljeva na području obrazovanja radne snage i zakonodavstva, upozorio je O'Sullivan.
Nekoliko je zemalja ipak uspjelo razviti kompetentnost na specifičnim područjima i time privlače ulaganja, napomenuo je direktor IC-a, ukazujući pri tome na primjer Rumunjske u proizvodnji antivirusnog softvera i Srbije na području informatičke tehnologije.
Hrvatska se zajedno s Bugarskom, Rumunjskom i Srbijom našla u skupini četiri zemlje na koje otpada čak 90 posto inozemnih ulaganja ukupne vrijednosti oko 12 milijardi eura u 2005/2006. Veliki dio tih ulaganja usmjeren je na privatizaciju državnih poduzeća, ističe se u studiji.
U kategoriji okvirnih uvjeta za inozemna ulaganja Hrvatska zajedno sa Srbijom prednjači u odnosu na Bugarsku i Rumunjsku na području pravnog okvira a zajedno sa Crnom Gorom nadmašila je dvije nove skorašnje članice EU-a i po kvalificiranosti radne snage.
Tempo provedbe reformi razlikuje se od zemlje do zemlje, pri čemu prednjače Bugarska, Rumunjska i Hrvatska. Albanija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Srbija, Moldova i Crna Gora osjetno zaostaju za njima na pojedinim ili više područja, što odvraća ulagače od angažmana u regiji, upozoravaju autori studije.