"Kina bilježi zapanjujuće brz rast i uloženih sredstava i broja zaposlenih istraživača", ističe u svojem priopćenju Dirk Pilat, čelnik OECD-ovog odjela za znanstvenu i tehnološku politiku. "Kako bi održale korak, zemlje OECD-a moraju svoje sustave istraživanja i inovacija učiniti učinkovitijim te pronaći nove načine stimuliranja inovacija u današnjem sve konkurentnijem globalnom gospodarstvu".
Prema najnovijim trendovima, Kina će u 2006. na istraživanja i razvoj potrošiti oko 136 milijardi dolara, nešto više od 130 milijardi koliko planira Japan, priopćeno je iz OECD-a.
Sjedinjene Države i dalje ostaju vodeći svjetski ulagač u istraživanja i razvoj u ovoj godini s oko 330 milijardi uloženih dolara, navodi se nadalje u tom priopćenju.
Rast kineske potrošnje na istraživanja djelomično odražava općeniti rast njezina gospodarstva, no OECD-ovo istraživanje pokazuje i prisutnost jačeg naglaska na znanost kao na pokretača razvoja.
Kineska potrošnja na istraživanja i razvoj kao postotak u ukupnom gospodarstvu više je nego udvostručena tijekom proteklog desetljeća. Iznosila je 0,6 posto kineskog bruto domaćeg proizvoda 1995., dok se u 2004. popela iznad 1,2 posto.
U istome razdoblju broj kineskih istraživača uvećan je 77 posto, te je tako ta zemlja sa svojih 926 tisuća zaposlenih u aktivnostima istraživanja zauzela drugo mjesto u svijetu, iza Sjedinjenih Država s 1,3 milijuna zaposlenih u tom sektoru.