Građani posjeduju 371 tisuću komada registriranog i čak 597 tisuća komada neregistriranog oružja, procijenjeno je na temelju istraživanja Međunarodnog centra za konverziju u Bonnu (BICC) u suradnji sa zagrebačkom agencijom PULS.
Šestomjesečno istraživanje provedeno je u Hrvatskoj i zemljama regije, a financirali su ga Europska unija i Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP).
Da procjenjena količina neregistriranog oružja predstavlja prijetnju javnoj sigurnosti potvrđuje i relativno velik broj oružanih napada, ubojstava, razbojstava i samoubojstava, rečeno je na predstavljanju istraživanja.
Iako su ove godine otkriveni neki tajni pogoni za proizvodnju oružja, smatra se da je ilegalna proizvodnja u Hrvatskoj nastavljena, a zabrinjava i što je Hrvatska i dalje tranzitna zemlja za trgovinu oružjem od istoka prema zapadu.
Hrvatska po stanovniku ima pet puta manje registriranog oružja nego SAD, upola manje nego BiH, gotovo upola manje nego Srbija, isto kao Bugarska i Švicarska te osam puta više nego Mađarska.
Istraživanje je pokazalo i da se stopa prijavljenih i istraženih kriminalnih djelatnosti u Hrvatskoj nije znatno izmijenila tijekom prethodnih četiriju godina. No, u posljednjih pet godina za 50 posto je povećana stopa teškog i organiziranog oružanog kriminala, kao što su razbojstva i ubojstva.
Procjenjuje se da je u Hrvatskoj približno pola milijuna ljudi ostalo traumatizirano oružanim sukobom iz 90-ih. Traumatski poremećaji prevladavaju u muškoj populaciji, posebno među braniteljima.
Istraživanje je pokazalo da su samoagresivno ponašanje i velika dostupnost oružja kod muškaraca doveli do velikog broja samoubojstava počinjenog oružjem. Općenito, stopa samoubojstava po stanovniku znatno je iznad prosjeka u EU-u.
Također je i dalje visoka razina oružanog nasilja u obitelji, koje često uključuje ljude koji pate od posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP-a).
Uočena razina ukupne sigurnosti u Hrvatskoj prema normama EU-a općenito je visoka, međutim niža je u urbanim sredinama kao što su Zagreb i Split. Stopa sigurnosti u područjima od posebne državne skrbi povećava se, no izvor nesigurnosti i dalje su nezaposlenost i ekonomska depresija, osobito u ruralnim sredinama, pokazalo je istraživanje.