Predsjednik Srbije Boris Tadić, ocjenjujući u priopćenju da je to "odlična vijest za građane, vojsku i državu", upozorio je da Srbija mora okončati problem suradnje s Haškim sudom i da se "svi optuženi za ratne zločine moraju naći u Haškom sudu".
"Neizvršavanje haških obveza je razlog zbog kojega nismo do sada bili u Partnerstvu za mir. Međutim, nitko ne smije pomisliti da smo s ovim prijemom riješili problem suradnje s Haškim sudom", upozorio je Tadić u priopćenju.
Srbijanski premijer Vojislav Koštunica izjavio je novinarima da prijem Srbije u Partnerstvo za mir pokazuje da se proces europskih integracija Srbije nastavlja, te da bi želio da ta odluka "djeluje zarazno i na druge koji su prethodno postavljali uvjete", jer "uvjetovanja nisu način za integracije, bilo da je riječ o Partnerstvu za mir ili Europskoj uniji".
"Kao članovi Partnerstva za mir mnogo smo sigurniji u tome da će cjelovitost Srbije biti očuvana, i da će Kosovo i Metohija ostati u Srbiji s odgovarajućom visokom, bitnom autonomijom", kazao je Koštunica.
Ministar vanjskih poslova Vuk Drašković kazao je agenciji Beta da očekuje da će prijem u Partnerstvo za mir otvoriti vrata za nastavak pregovora o stabilizaciji i priključenju Srbije Europskoj uniji, kao i da će odluka o prijemu biti od velikog značenja za Srbiju i perspektivu cijele regije.
"To je i jasna poruka retrogradnim političkim snagama u Srbiji da povratka u prošlost neće biti", kazao je Drašković, dodajući da će prijem Srbije u "Partnerstvo za mir" potaknuti investicije, gospodarski razvoj i modernizaciju Vojske Srbije.
Veleposlanik Srbije u NATO-u Branislav Milinković izjavio je da je odluka NATO-a "samo na prvi pogled neočekivana i iznenadna", s obzirom na to da je Politički odbor NATO-a od ljeta zasjedao svakoga tjedna, pokušavajući definirati politiku NATO-a prema zapadnom Balkanu.
Vojni analitičar Aleksandar Radić mišljenja je da će poziv Srbiji za priključenjem Partnerstvu za mir ojačati poziciju demokratskih snaga na predstojećim parlamentarnim izborima 21. siječnja iduće godine, te da već neko vrijeme ima naznaka da će Bruxelles, motiviran političkom pragmatičnošću, ublažiti stajalište prema Srbiji.
"Bruxelles smatra da je mnogo manja šteta prihvatiti Srbiju u Partnerstvo za mir, uz izvjesno uvjetovanje, nego da na Balkanu ostane crna rupa u procesu zaokruživanja stabilnosti i sigurnosti na ovim prostorima", kazao je Radić Radiju B92.
I britanski veleposlanik u Srbiji Steven Wordswort, otvarajući u srijedu u Beogradu konferenciju o euroatlanskom aspektu školovanja i obuke u sustavu obrane, naglasio je da prijem Srbije u Partnerstvo za mir nije "dobrotvorni prilog", već je u interesu NATO-a, koji će moći raditi zajedno sa srbijanskim oružanim snagama "suočavajući se s vrlo ozbiljnim sigurnosnim izazovima 21. stoljeća".
Čelnici NATO-a odlučili su u srijedu na svom summitu u Rigi dati zeleno svjetlo za ulazak Srbije, BiH i Crne Gore u Partnerstvo za mir. NATO je također pozvao Srbiju i BiH da u potpunosti surađuju s Haškim sudom, te najavio da će pozorno "pratiti njihove napore u tom pogledu".
Sjevernoatlantski savez ranije je uvjetovao ulazak u Partnerstvo za mir punom suradnjom s Haškim sudom, a na tome su posebno inzistirale SAD, Britanija i Nizozemska.