Zbog neispunjenih obveza o izručenju ratnih zločinaca ali i zbog drugih pitanja vezanih uz budućnost Srbije, ni Beograd ni Podgorica ni Sarajevo neće u Rigi biti pozvani u članstvo PfP-a koji omogućuje širok raspon suradnje uključujući zajedničku obuku, vježbe i političke konzultacije, pojašnjavaju diplomati.
"Ne mislim da će Riga biti mjesto za odluku. Neće biti nikakvih novosti", rekao je jedan veleposlanik NATO-a.
Protivljenje potječe od Sjedinjenih Država, najutjecajnije članice i njezinih zapadnoeuropskih saveznica: Velike Britanije, Nizozemske i Francuske koje ne žele nagraditi Beograd i Sarajevo sve dok su glavni optuženici za ratne zločine na slobodi.
Za Srbiju su odlučujuća još dva važna pitanja, a to su izbori zakazani za siječanj i još daleka odluka o budućem statusu Kosova, iako pristaše ulaska Srbije u Partnerstvo drže da su ti razlozi prije opravdanje za ulazak nego li za ostanak Beograda izvan programa.
"Ne želimo nikakvu crnu rupu sigurnosti u jugoistočnoj Europi", citira agencija neimenovanog diplomata za kojega kaže da dolazi iz jedne od susjednih zemalja (Mađarske, Grčke, Slovačke i Italije) koje zagovaraju ulazak Srbije i BiH u PfP.
Te države ocjenjuju da bi članstvo Srbije i BiH u PfP-u jačalo vojne reforme i pomoglo jačati sigurnost i borbu protiv organiziranog kriminala, terorizma i krijumčarenja oružja na Balkanu.
Kad je riječ o Crnoj Gori, glavna haška tužiteljica Carla del Ponte dala joj je prolaznu ocjenu za suradnju s Haškim tribunalom. No, saveznici ovdje politički taktiziraju tvrdeći da bi pozivnica uručena Podgorici a uskraćena Beogradu Srbiju potaknula da se osjeća žrtvom i izoliranom.
Mnogi diplomati ipak još očekuju da bi NATO ipak mogao otvoriti trima država vrata PfP-a, dok oni koji se protive da se pozivnica balkanskom triju uruči u Rigi ističu da bi time bio doveden u pitanje kredibilitet Haškog tribunala. Neki dodaju da bi NATO mogao ispasti neinteligentan ako bi nakon prijema Srbije, izbori u toj zemlji donijeli pobjedu tvrdih nacionalista ili bi Kosovo utonulo u nasilje.
Reuters napominje da od tri država članica Jadranske povelje, Albanije, Hrvatske i Makedonije, koje su već prošle faze PfP-a, barem jedna od njih može u Rigi očekivati poziv da u 2008. postane punopravna članica. Agencija dodaje da diplomati izbjegavaju iznijeti ime kako ne bi davali lažna obećanja, osobito Albaniji.