ZAGREB - Papa Benedikt XVI. otputovao je u utorak iz Rima za Tursku, na svoje peto putovanje u inozemstvo otkako je postao poglavar Rimokatoličke crkve, i to prvi put u većinski muslimansku zemlju. Papa je uoči odlaska izjavio da je cilj njegova četverodnevnog posjet Turskoj ostvarivanje "razumijevanja između kultura". U operaciji, za koju neki tvrde da je opsežnija nego kada je u posjet dolazio američki predsjednik George W. Bush, ukinuti su svi odmori i bolovanja za policajce i uvedene izrazito stroge mjere sigurnosti kako bi se Papu zaštitilo tijekom njegova boravka uz Turskoj.
ZAGREB - Jasen Drnasin, 32-godišnji Hrvat koji je bio u komi nakon što ga je policija zbog incidenta u autobusu pošpricala suzavcem, preminuo je u ponedjeljak navečer u bolnici Humber River Regional Hospital u Torontu, objavio je kanadski CBS News. Drnasin se 12. studenoga u mjesnom autobusu sukobio sa zaštitarima prijevozničke tvrtke i policijom, a nakon što je pošprican suzavcem došlo je do zastoja srca. Hitno je prebačen u bolnici u kritičnom stanju gdje mu je konstatirano oteknuće mozga. Drnasin je potom pao u komu iz koje se probudio, da bi nakon tjedan dana preminuo. CBS podsjeća da je Drnasin, rodom iz Splita, bio jedan od prvih hrvatskih diplomaca s prestižne američke vojne akademije West Point u saveznoj državi New York.
SARAJEVO - Iznenadni posjet članova Predsjedništva BiH Željka Komšića i Harisa Silajdžića Zagrebu i njihov susret s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem, tema je koja i u utorak puni naslovnice dnevnih listova u BiH. Silajdžić je za "Dnevni avaz" kazao da je Komšića i njega na večeru pozvao zajednički prijatelj gdje je bilo osam-devet ljudi. Istaknuvši da su u Zagreb išli kao Željko Komšić i Haris Silajdžić, a ne kao bošnjački i hrvatski član Predsjedništva, Silajdžić je dodao kako osobno ne bi imao ništa protiv ako bi predsjedatelj Predsjedništva Nebojša Radmanović negdje išao privatno. Mediji u BiH uglavnom zaključuju kako zagrebački izlet, odnosno sukobi koje je on izazvao, nisu dobar uvod u rad novog Predsjedništva BiH izabranog prije nepuna dva mjeseca.
SARAJEVO - Glavna tužiteljica Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) Carla del Ponte izjavila je kako očekuje da tom sudu bude osigurano dovoljno vremena za završetak započetih procesa, što uključuje i one protiv šestorice optuženika koji su još uvijek u bijegu. Del Ponte bi sredinom prosinca trebala podnijeti izvješće Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda o provedbi izlazne strategije Haaškog suda, a u intervjuu kojega je u utorak objavio sarajevski "Dnevni avaz" potvrdila je kako će tom prigodom sugerirati da dio te strategije mora biti i privođenje svih preostalih optuženika. Pojasnila je kako je zadovoljna potporom što je dobija od EU i NATO-a, koji daljnju suradnju sa Srbijom i BiH uvjetuju ispunjavanjem obveza prema Haaškom sudu.
DEN HAAG - Žalbeno vijeće Haškog suda u utorak je smanjilo kaznu bosanskom Srbinu Blagoju Simiću na 15 godina zatvora, prihvaćajući osnovu žalbe po kojoj je prvostupanjsko suđenje bilo nepravično zbog toga što tužiteljstvo Simića nije pravodobno obavijestilo da ga se tereti kao sudionika zajedničkog zločinačkog pothvata. Predsjednik Žalbenog vijeća Mehmet Guney je izvijestio i da je vijeće prekvalificiralo njegova krivična djela u djela pomaganja i podržavanja progona.
PRIŠTINA - Policija UNMIK-a povećala je stupanj pripravnosti nakon zadobivanja prijetnji osoblju i imovini misije Ujedinjenih naroda na Kosovu, priopćila je misija UN-a, a prenose u utorak gotovo svi prištinski dnevnici na albanskome. Proces rješavanja statusa Kosova u završnoj je fazi i bilo kakav čin nasilja samo bi naštetio tom procesu, kaže se u priopćenju UNMIK-a. Dodaje se da bi napadi na osoblje UNMIK-a ili imovinu bili bi kontraproduktivni, naročito u ovome trenutku. Policija UNMIK-a, kako se doznaje, ne povezuje ove prijetnje s najavom prosvjeda koje tijekom današnjeg dana u Prištini organizira pokret "Samoopredjeljenje", čelnika Albina Kurtija, koji se zalaže za proglašenje neovisnosti Kosova bez pregovora s Beogradom i protivi se nazočnosti UN-a na Kosovu.
PARIZ - Francuski predsjednik Jacques Chirac ocijenio je kako treba "preusmjeriti Sjevernoatlantski savez na put prema vojnim operacijama" u Afganistanu, gdje je sve češće i više izložen pobunjeničkim napadima te je istaknuo politički primat koji u svijetu ima UN. I dok će degradacija sigurnosne situacije u Afganistanu posve sigurno biti jedna od važnijih tema summita NATO-a koji se održava u utorak i srijedu u Rigi, Chirac je iznio stajalište Francuske u kome je istaknuo da mu se čini potrebnim "osnivanje kontaktne skupine koja okuplja zemlje iz regije, glavne angažirane zemlje i međunarodne organizacije, kao što je slučaj s Kosovom, kako bi se NATO snagama omogućila sredstva za uspjeh misije pružanja potpore afganistanskim vlastima i preusmjeravanja Saveza na put vojnih operacija".
WASHINGTON - Dok SAD još uvijek razmišlja je li potrebno utvrditi točan datum povlačenja svojih vojnika iz Iraka, više je američkih saveznica najavilo smanjenje broja svojih vojnika u toj zemlji ili potpuno povlačenje trupa u 2007. godini, javlja u utorak France Presse. Posljednja i najvažnija američka saveznica, Velika Britanija, u ponedjeljak je objavila da će do kraja 2007. broj od 7.100 vojnika raspoređenih u Iraku biti smanjen za nekoliko tisuća. Poljska je objavila da će od svojih 2000 vojnika do kraja 2007. povući njih 800. Italija, čiji je kontingent u Iraku brojio 3000 vojnika, sada tamo ima tek 60 do 70 vojnika koji će biti povučeni početkom prosinca.
PEKING - Sjeverna Koreja spremna je vratiti se na šesterostrane pregovore o svom nuklearnom programu u bilo koje vrijeme sada kad je, nakon nuklearnoga testa, "stekla poziciju s koje se može braniti", izjavio je u u utorak sjevernokorejski izaslanik Kim Kye-gwam. Sjevernokorejski izaslanik rekao je došavši u Peking na šesterostrane pregovorima da Sjeverna Koreja još ima nesuglasica s SAD-om koji više od godinu dana pritišću vanjske izvore financiranja Pjongjanga.