HINA - Financijski servis
Hrvatska je u prvim godinama tranzicije, odnosno od 1989. do 1994. vrlo aktivno provodila reforme, no taj je tempo posljednjih godina usporen, ponajprije zbog činjenice da su 'lakše' reforme već dovršene, odnosno one 'teže', koje zahtjevaju više vremena, Hrvatskoj tek predstoje.
Rekla je to na današnjem predstavljanju Tranzicijskog izvješća Europske banke za obnovu i razvitak (EBRD) za 2006. godinu glavna ekonomistica te banke za Hrvatsku Helena Schweiger, dodavši kako je Hrvatska prema mnogim pokazateljima ipak vodeća zemlja u regiji jugoistočne Europe.
No, u usporedbi s primjerice Bugarskom i Rumunjskom, u Hrvatskoj još uvijek ima mjesta napretku u stopi rasta BDP-a, privlačenju izravnih stranih investicija ili razini državnih subvencija.
Ocjenjujući tranzicijske promjene u pojedinim sektorima, u EBRD-u su najvišu ocjenu dali reformama koje je Hrvatska provela u privatizaciji manjih tvrtki, trgovinskom sustavu te bankovnoj reformi.
Istodobno je najniže ocijenjen napredak u postizanju kompetitivnog okruženja na tržištu te u restrukturiranju gospodarstva.
U posljednjih godinu dana najveći napredak Hrvatska bilježi u financijskom sektoru, posebice u nebankarskom segmentu tog sektora. Pritom je Schweiger kao osobito značajno izdvojila osnivanje jedinstvene nadzorne agencije za taj segment - Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga.
Iako je određen napredak ostvaren i u bankovnom sektoru, upozorila je Schweiger, uočljivo je da su u Hrvatskoj kreditna sredstva dostupnija stanovništvu nego poduzećima, posebice malim i srednjim poduzetnicima.
Kao područja na kojima u EBRD-u očekuju daljni napredak Hrvatske u postizanju pune tržišne ekonomije Schweiger je izdvojila privatizaciju velikih državnih tvrtki, poboljšanje stanja zaštite tržišnog natjecanja i kompetitivnosti unutar tržišta, kao i nastavak restrukturiranja gospodarstva.
Voditeljica ureda EBRD-a u Zagrebu Charlotte Ruhe je pak kazala kako je napredak u hrvatskom gospodarstvu očit - sve je više investitora zainteresirano za poslovanje u Hrvatskoj, a sve više hrvatskih tvrtki istražuje mogućnosti širenja na strana tržišta.
No, Ruhe je također upozorila na 'usporenu' privatizaciju te restrukturiranje gospodarstva, posebice naglasivši kako EBRD prati stanje u hrvatskoj industriji željeza te brodogradnji.