Visoke cijene energenata i kovina i dalje su pridonosile snažnom gospodarskom rastu u zemljama bogatima sirovinama. U cijeloj toj regiji, koja je 2005. zabilježila prosječnu stopu rasta od 5,7 posto, važnu su ulogu odigrali i rast plaća, poboljšani pristup kreditima i, u pojedinim zemljama, doznake građana zaposlenih u inozemstvu, ističu u EBRD-u.
Usporedbe radi u 2004. ta je regija zabilježila prosječnu stopu rasta od 6,7 posto, dok se u 2006. očekuje stopa rasta od 6,2 posto.
Regija jugoistočne Europe zabilježila je 2005. stopu rasta od 4,7 posto u odnosu na 6,9 posto u 2004., a glavni razlog usporavanja bio je sporiji tempo širenja aktivnosti u rumunjskom, inače najvećem gospodarstvu u regiji.
S druge su strane, glavni motor rasta u toj regiji bili oživljavanje pojedinih industrija, uključujući metalsku, povećanje izvoza kao i snažna domaća potražnja, potpirena rastom kredita.
Najviša stopa rasta zabilježena je 2005. u Srbiji i iznosila je 6,3 posto. Skorašnje nove članice EU Bugarska i Rumunjska ponovno bilježe visoke stope rasta, a cijela bi regija u 2006. trebala dosegnuti stopu rasta od 5,9 posto.
U srednjem dijelu istočne Europe i baltičkim zemljama niske kamatne stope i inovacije u sektoru financijskih usluga poput hipotekarnih kredita potaknule su snažnu domaću potražnju i rast izvoza, pa je ta regija u 2005. zabilježila stopu rasta od 4,7 posto.
Time je rast usporio u odnosu na 5,2 posto u 2004., uglavnom zbog usporavanja rasta u Poljskoj. Stopa nezaposlenosti u većini je zemalja i dalje visoka ali bilježi trend pada, a u određenim sektorima bilježi se i nedostatak radne snage. Primjer je građevinski sektor u baltičkim državama te automobilska industrija u Slovačkoj.
Posebno snažan rast zabilježen je u sektoru hipotekarnih kredita, zrcaleći sve razvijeniji i konkurentniji financijski sektor.
Usprkos visokim stopama rasta u cijeloj regiji autori EBRD-ova izvješća upozoravaju i na rizike i izazove, ukazujući u prvom redu na inflatorne pritiske. Središnje banke mnogih zemalja u regiji već su podigle kamatne stope kako bi ih suzbile ali je u središnjoj Europi fiskalna politika i dalje općenito previše labava da bi djelotvorno prigušila domaću potražnju, ističe EBRD.