Nakon hrvatske himne i minute šutnje za sve jasenovačke žrtve nazočnima je govorila ravnateljica Spomen-područja Jasenovca Nataša Jovičić, koja je istaknula da Jasenovac nije samo simbol ljudskog stradanja i patnji, nego i upozorenje da se takvo nešto više ne ponovi, te da se svakoj jasenovačkoj žrtvi dade dostojanstvo i identitet.
Predsjednik Vlade Ivo Sanader je rekao da je jasenovačka pouka poziva na poklon žrtvama jedne povijesno promašene politike i bezumnog vremena koje je na tome mjestu pokazalo svoje najstrašnije lice.
"U ime moderne hrvatske države, u ime vrijednosti na kojima gradimo svoju sadašnjost i budućnost, kao predsjednik Vlade, želim odati duboko poštovanje svim žrtvama na ovom mjestu tragedije", istaknuo je Sanader.
Po njegovim riječima, upravo zbog današnje Hrvatske, zbog mladih naraštaja i zbog budućnosti - istina se ne smije skrivati, istina se ne smije zaboraviti, istinom se ne može nadmetati niti trgovati, istina ne može imati dva lica.
"Ne zaboraviti istinu o prošlosti i izvući iz nje pouku jedino je jamstvo i mirne savjesti i mirne budućnosti", rekao je te poručio kako se neće dopustiti da se zaborave zločini ustaškog režima.
"Prolazili smo nedavno u cijeloj Hrvatskoj, pa tako i na ovim prostorima, strahote zločina. Upravo zbog toga, pouka Jasenovca pretvara se u vrijednosti kojima težimo - u vrijednost otklanjanja bilo kojeg ekstremizma, nesnošljivosti, mržnje spram drugog čovjeka, naroda ili vjere. Mržnja osiromašuje, drugi nas obogaćuju, i ta vrijednost upravo u Hrvatskoj i nakon Domovinskog rata potvrđuje našu spremnost da izađemo iz kruga nametnute nesnošljivosti i okrenemo se modernom europskom društvu u kojem će svi građani Hrvatske zajedno dijeliti ideale mira, demokracije i dijaloga", rekao je.
Projekt Spomen-područja Jasenovca, koji je lani uveo Hrvatsku u međunarodnu radnu grupu za obrazovanje o holokaustu, kako je napomenuo Sanader, istodobno je međunarodnoj javnosti pokazao da se danas u Hrvatskoj poštuju europski standardi sjećanja na žrtve i da je Spomen-područje Jasenovac bitan dio hrvatske i europske baštine.
"Treba nam istina o Jasenovcu i njegovim žrtvama jer, ne zaboravimo, na neistini o Jasenovcu i na preuveličanim brojkama tražilo se uz ostalo i opravdanje za velikosrpsku agresiju na Hrvatsku. Treba nam istina i zbog toga da na širim prostorima ovog dijela Europe do kraja i u potpunosti izađemo iz kruga povijesnih nesnošljivosti, okrenemo se modernim vrijednostima Europe koja je prevladala svoje stare podjele i sukobe", kazao je Sanader.
"U Domovinskom ratu prevladali smo sve te podjele, osnažili smo svoje antifašističke temelje, ali istodobno osudili i onaj drugi komunistički totalitarizam, uzdigli smo paradigmu nove ujedinjene i pomirene Hrvatske, i to je naš zalog u novoj Europi", istaknuo je Sanader.
Predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks istaknuo je da je jasenovački koncentracijski logor stravično svjedočanstvo ustaških zločina, preteška i neizbrisiva ljaga koja je okarakterizirala ustaški režim kao režim zla i neljudskosti.
"Ubijali su Židove samo zato što su bili Židovi, Srbe samo zato što su bili Srbi, Rome zato što su bili Romi, ubijali su i mnoge Hrvate samo zato što su bili antifašisti, što su se suprotstavili kvislinškome vazalstvu i ustaškom režimu. I današnja Republika Hrvatska", poručio je Šeks, "kao i vodeći sudionici njezina političkog života, svjesni su nužnosti bezuvjetnog poštovanja vrijednosti demokratskih načela."
"Najodlučnije odbacujemo i osuđujemo sve oblike ekstremizma, radikalizma, nacionalne i vjerske nesnošljivosti i ksenofobije bez obzira na njihove izvore i nositelje. Hrvatski je sabor izražavajući stajališta hrvatskog naroda i ostalih građana Republike Hrvatske dosljedno i stalno zastupao i zastupat će načela pluralističke demokracije, ravnopravnosti, poštovanja ljudskih i građanskih prava i sloboda", rekao je Šeks.
Istaknuo je važnost Spomen-područja Jasenovca i Memorijalnog centra koji je trajni spomen na patnje i žrtve nedužnih ljudi koji su stradali bez svoje krivnje. Zato je, rekao je Šeks, potrebno doći onamo i učiti suosjećanje na žrtvama i osjetiti trajnu potrebu osude zla.
Govoreći što od Memorijalnoga muzeja i Obrazovnog centra Spomen-područja Jasenovca očekuje hrvatska država, hrvatski predsjednik Stjepan Mesić je istaknuo kako je interes i nezaobilazna potreba današnje europske Hrvatske da mlada generacija i sve generacije koje će slijediti doznaju zašto je Jasenovac postao sinonim zločina, zašto s pravom kažemo da je tzv. Nezavisna Država Hrvatska bila zločinačka tvorevina.
Po Mesićevim riječima, jedina mjera uspješnosti jasenovačkog muzeja sadržana je u pitanju hoće li neinformirani petnaestogodišnjak poslije obilaska shvatiti što je bio Jasenovac i hoće li pojmiti karakter režima koji je taj logor uspostavio.
"Po tome, i samo po tome, moći ćemo prosuditi odgovara li Muzej što se danas otvara svojoj svrsi", istaknuo je.
Ako postoji mjesto u Hrvatskoj gdje ne smije biti ni najmanje sumnje o tome kako današnja Hrvatska gleda na ono što se događalo u Drugome svjetskom ratu, onda je to ovdje u Jasenovcu, ustvrdio je, dodajući kako tu nema ni najmanje prostora za relativiziranje ili umanjivanje zločina, genocida i holokausta, počinjenih pod krinkom hrvatskog imena.
Za Jasenovac je rekao da mora vrijediti jedno jedino pravilo, a to je informiranje neinformiranih, prosvjećivanje zavedenih te konfrontiranje s onima koji povijest žele revidirati.
"Ovdje smije važiti samo jedan jedini zakon, a to je zakon istine", poručio je predsjednik Mesić.
Napomenuo je kako mlade koje se navodilo da pjevaju i pjesme o ustaškim koljačima treba spasiti od zamke slijepe mržnje, neizbježnog pratitelja rasizma, tolerancije i ksenofobije. "Treba ih spasiti od povođenja za uzorima koje je vrijeme ne samo pregazilo, nego je i nesporno dokazalo njihovu neodrživost", rekao je predsjednik.
Nakon razgledavanja Memorijalnog muzeja i Obrazovnog centra, predsjednici Mesić, Šeks i Sanader položili su cvijeće i zapalili svijeće kod Jasenovačkog cvijeta, spomenika Bogdana Bogdanovića.
U novom postavu Memorijalnog muzeja središnje mjesto zauzima poimenični popis žrtava koncentracijskog logora koji su izradili kustosi Spomen-područja Jasenovca.
Po popisu, u koncentracijskome logoru Jasenovcu i logoru Staroj Gradiški ubijene su 69.842 osobe, od kojih 39.580 Srba, 14.599 Roma, 10.700 Židova, 3462 Hrvata te žrtve drugih nacionalnosti. Od ukupnog broja ubijenih 32.577 su muškarci, 18.453 žene i 18.812 djece mlađe od 18 godina.
Projekt Memorijalnoga muzeja i Obrazovnog centra ekspertni tim Spomen-područja Jasenovca ostvario je u suradnji s europskim i američkim stručnjacima.