HINA - Financijski servis
Od početka iduće godine za oko 40.000 povećao bi se broj djece za koju će se ostvarivati doplatak na djecu, povisio bi se osnovni iznos doplatka, a uveo bi se i tzv. pronatalitetni dodatak od 500 kuna za svako treće i četvrto dijete.
Predviđeno je to izmjenama Zakona o doplatku na djecu koje je Vlada u četvrtak sa sjednice uputila Saboru na donošenje po hitnom postupku.
Tim se izmjenama u Zakon pretaču odredbe populacijske politike, istaknula je potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor.
Broj korisnika prava na doplatak povećao bi se zbog povećanja postotka (sa 40 na 50 posto) proračunske osnovice kao uvjeta za stjecanje prava na doplatak, te uvođenjem tri, umjesto sadašnja dva, dohodovna razreda.
Prema računicama resornog ministarstva, broj djece za koju bi roditelji ostvarili pravo na dječji doplatak povećao bi se sa sadašnjih 414 tisuća na 453 tisuće, dok bi se za 49.400 djece ostvarivao i dodatak od 500 kuna (za svako treće i četvrto dijete).
Po novome, umjesto sadašnje dvije postojale bi tri skupine dohodovnih razreda, a ovisno o tom razredu dječji bi doplatak iznosio od 199,56 do 299,34 kune.
Najveći iznos dječjeg doplatka ostvarivali bi korisnici u obiteljima u kojima ukupni dohodak po članu kućanstva ne prelazi 543,14 kuna, a procjenjuje se da bi to bio doplatak koji bi dobivalo 141.700 djece.
Za oko 143.000 djece doplatak bi iznosio 249,45 kuna (dohodovni razred od 543,14 kuna do 1.119,53 kune), a za njih oko 168.700 doplatak bi iznosio 199,56 kuna (dohodovni razred od 1.119,53 do 1.663 kune).
Osnovni iznos doplatka za djecu povisio bi se i za djecu u posebnim socijalnim okolnostima, odnosno djecu bez oba roditelja i za djecu s teškoćama u razvoju (iznosio bi od 249,45 do 374,18 kuna), kao i za djecu s jednim roditeljem (od 229,49 do 344,24 kune).
Iznos pak doplatka za djecu bez utvrđivanja dohodovnog cenzusa, a riječ je o 17.000 djece ne bi se mijenjao i ostao bi 831,50 kuna za djecu s težim oštećenjem zdravlja, odnosno 374,18 kuna za djecu koja to pravo ostvaruju temeljem Zakona o pravima hrvatskih branitelja.
Za provedbu Zakona potrebno je ukupno 1,7 milijardi kuna, a taj je novac osiguran u proračunu za 2007.
Hrvatski umirovljenici dobit će božićnicu u iznosu od 100 do 350 kuna, do kraja siječnja u saborsku će proceduru zakonske izmjene koje će omogućiti povrat duga korisnicima obiteljskih i limitiranih mirovina, a do sredine 2007. bit će poznato i kako će se rješavati problem novih umirovljenika, dogovorio je premijer Ivo Sanader s predstavnicima HSU-a i umirovljeničkih udruga.
Nismo i ne pristajemo na paušalnu božićnicu za umirovljenike, nego će najviše dobiti oni s najmanjim mirovinama, istaknuo je Sanader nakon sastanka u Banskim dvorima.
Tako će najvišu božićnicu od 350 kuna dobiti oni s mirovinom manjom od 500 kuna, 250 kuna je za umirovljenike s mirovinom od 500 do 1.000 kuna, 150 kuna za one s mirovinom od 1.000 do 2.000 kuna, a svi koji imaju mirovinu višu od 2.000 kuna dobit će božićnicu od 100 kuna.
Za isplatu umirovljeničke božićnice trebat će ukupno oko 150 milijuna kuna, ali ne iz proračuna, već iz sredstava Kapitalnog fonda, koji ima i sredstva od prodaje dionica Plive, kazao je Sanader.