HINA - Financijski servis
U drugoj fazi plinofikacije Hrvatske, u razdoblju 2007-2011. ukupna će ulaganja iznositi 443,6 milijuna eura, istaknuo je ministar gospodarstva Branko Vukelić u četvrtak na sjednici Vlade.
Prva faza plinofikacije je pri kraju, magistralni plinovod Pula-Karlovac bit će pušten u rad u srijedu, 22. studenoga.
To je prvi puta u povijesti da će se naš plin s polja u sjevernom Jadranu izravno transportirati na hrvatsko kopno, istaknuo je premijer Ivo Sanader.
Najznačajnija investicija druge faze plinofikacije, do 2011. je izgradnja magistralnog plinovoda Bosiljevo-Split-Ploče, s procijenjenim ulaganjem od 249,7 milijuna eura.
Druga faza predviđa i spajanje na nove dobavne pravce, prema Mađarskoj, BiH i Srbiji, istaknuo je Vukelić.
Tako se u okviru projekata vezanih za središnju i istočnu Hrvatsku, s ukupnim ulaganjem od 152,6 milijuna eura, predviđa izgradnja plinovoda prema Mađarskoj, spoj prema Bosanskom Brodu, i sl., a 41,2 milijuna eura utrošit će se na izgradnju nekoliko regionalnih plinovoda, primjerice Pula-Umag.
Proizvodno-prerađivačke, tehnološko-razvojne i strateške aktivnosti, djelatnosti su koje bi od početka iduće godine mogle računati na potporu prilikom ulaganja, predložila je u četvrtak hrvatska Vlada.
Vlada je po hitnom postupku Hrvatskom saboru uputila prijedlog novog zakona o poticanju ulaganja, koji je usklađen sa zakonodavstvom EU.
Hrvatska je u posljednjih 12 godina privukla više od 12 milijardi eura inozemnih ulaganja i sa 2.500 eura ulaganja po stanovniku među vodećim je državama u regiji, jer, primjerice Rumunjska ima 800 eura, istaknuo je ministar gospodarstva Branko Vukelić.
Novi je zakon posebno usmjeren poticanju proizvodnje, kazao je Vukelić ističući da, uz ograničavanje djelatnosti za koje će se davati poticaji, prijedlog donosi i niz drugih značajnih promjena u odnosu na važeći zakon - snižava limite ulaganja za koje se poticaji mogu dobiti, povećava poticaje za otvaranje novih radnih mjesta, itd.
Domaći i inozemni ulagači i dalje bi mogli računati na porezne i carinske povlastice (carinske do ulaska u EU), kao i na potpore za otvaranje novih radnih mjesta, troškove usavršavanja, i sl.
Predlaže se pak smanjenje visine minimalnim ulaganja za koje se mogu dobiti poticaji s dosadašnja četiri na dva milijuna kuna, a umjesto samo novoosnovanih na poticaje bi mogle računati i postojeće tvrtke.
U važećem zakonu nema restrikcija što se tiče djelatnosti u koje se ulaže, ali bi se novim zakonom poticale samo proizvodno-prerađivačke, tehnološko-razvojne, te djelatnosti strateških aktivnosti poslovne podrške (kao što su npr. centri za odnose s kupcima, informacijsko-komunikacijski ili centri za razvoj softwarea).
Visina poticaja za otvaranje novih radnih mjesta povećala bi se na 1.500 do 3.000 eura, a ovisila bi o stopi nezaposlenosti u određenoj županiji.
To je raspon u kojem bi se poticaji kretali za proizvodno-prerađivačke djelatnosti, a dodatno bi se povećali za strateške aktivnosti (za 25 posto), te za tehnološko-razvojne (za 50 posto).
Posebne poticaje dobili bi veliki projekti ulaganja, poput otvaranja novih tvornica ili kupnje strojeva, ulaganja od najmanje 15 milijuna eura i 100 novih radnih mjesta, i sl.