Podmorski dio plinovoda dugačak 45 kilometara, koji povezuje plinsko polje Ivana K s obalom te kopneni dio od obale do terminala Pula, dugačak 10 kilometara, INA je izgradila u posljednjih šest mjeseci te tako omogućila spajanje s magistralnim plinovodom od Pule do Karlovca na kojemu je Plinacro radove započeo sredinom siječnja ove godine.
Investicija u izgradnju magistralnog plinovoda Pula-Karlovac, duljine 191 kilometar, je 90 milijuna eura, a na Ininom dijelu od platforme do terminala 45 milijuna dolara.
Ocjenivši puštanje u rad plinovoda Pula-Karlovac povijesnim činom, premijer Ivo Sanader je istaknuo kako je projekt realiziran u rekordom roku kako bi se hrvatski potrošači zaštitili od problema u isporuci ruskog plina te kako ne bi bilo nestašice plina kada je najpotrebniji, tijekom zime.
Želimo što veću energetsku neovisnost Hrvatske i zato je ovaj projekt od iznimnog značaja. Svjesni smo da imamo prirodnih bogatstava i inzistirali smo da se ovaj plinovod izgradi u što kraćem roku kako bi bili spremni za novu sezonu grijanja, kazao je Sanader.
Po njegovim riječima u idućih pet godina u Hrvatskoj će se u izgradnju magistralnih i regionalnih plinovoda uložiti 440 milijuna eura. Vlada je, podsjetio je premijer, skratila rok izgradnje plinovoda Bosiljevo-Split koji bi trebao biti gotov 2010. umjesto 2011. godine.
Govoreći o putu Hrvatske u Europsku uniju premijer Ivo Sanader je kazao kako Hrvatska mora brzo voziti lijevom trakom autoceste poštujući prometne znakove i europske standarde kako bi pretekla one zemlje koje nisu imali rat i ratna razaranja poput Hrvatske.
Po ocijeni istarskog župana Ivana Jakovčića ovakvi projekti jačaju hrvatsku neovisnost i suverenost. Pozvao je Vladu da se kod izgradnje termoelektrane Plomin 3 vodi računa da bude na plin, a ne na ugljen. Pritom je iskazao želju da u Istri bude smješten LNG terminal za ukapljeni plin čime bi Istra postala jedan od energetskih središta Hrvatske.