Ispravljenu vijest ponavljamo u cijelosti:
ZAGREB, 20. studenog 2006. (Hina) - Pentagon razmatra tri moguće opcije za izlaz iz 'iračkoga gliba', a to su povlačenje, slanje dodatnih vojnika te smanjenje broja vojnika uz dug ostanak u Iraku, otkriva u ponedjeljak američki dnevnik The Washington Post.
U jeku razmatranja strategija za smanjenje nasilja koje je svakodnevica u Iraku stručnjaci upozoravaju da bi stanje moglo postati katastrofalno kada bi ta zemlja bila podijeljena na tri regije, piše pak agencija France presse.
Citirajući dužnosnike obrane o opcijama imenovanima "Go Home", "Go Big" i "Go Longer" (Idi kući, Ojačaj, Ostani dulje) The Post piše da je skupina stručnjaka na čelu s generalom Peterom Paceom, načelnikom glavnog stožera, zaključila kako nema dovoljno američkih vojnika za opciju Ojačaj, za koju bi trebalo na tisuće novih vojnika.
Opcija "Idi kući" značila bi brzo povlačenje ali bi Irak bio doveden u potpun građanski rat, piše list i prenosi da je najizgledniji hibridni plan "Go Long" koji predviđa smanjenje borbenih postrojbi uz dugotrajnu prisutnost obukom i savjetovanjem iračkih snaga.
Uz takvu kombiniranu opciju američku prisutnost u Iraku bilo bi u kraćem roku ojačano za 20,000 do 30,000 ljudi. Trenutačno je oko 140,000 američkih vojnika u Iraku.
Nakon pobjede na izborima za Kongres u studenomu, demokrati su obećali raditi na povlačenju iz Iraka idućih mjeseci, a predsjednik George W. Bush, koji je inizistirao da se Amerikanci neće povući dok Iračani ne budu spremni preuzeti sami odgovornost za sigurnost, postao je otvoreniji za nove ideje.
Agencija France presse prenosi ocjene stručnjaka koji upozoravaju da bi udovoljenje zahtjevima suparničkih frakcija za većom autonomijom vjerskih ili etničkih zajednica u federalnoj decentraliziranoj državi, vodilo u katastrofu, u građanski rat i još nestabilniji Bliski istok.
Zakon o jačem regionalnom udruživanju o kojem će Iračani glasovati za manje od dvije godine referendumom, podržavaju Kurdi koji već de facto uživaju veliku autonomiju, te Abdel Aziz al-Hakim, predsjednik Vrhovnog vijeća Islamske revolucije u Iraku (šijiti).
Al-Hakim se nada da će se njegovo Vijeće, iza kojeg stoji susjedni Iran, nametnuti u regionalnoj vladi i upravljati izvorima nafte i lukama.
Sunitska manjina, koja teško prihvaća gubitak vlasti koju je uživala u režimu bivšeg predsjednika Saddama Husseina, strahuje da će je zapasti tek pustinjska područja bez nafte u središtu i na zapadu zemlje.
Struka upozorava da bi takav scenarij bio katastrofa.
"Zaboravlja se često da je Irak nevjerojatno kompleksno društvo", kaže Laleh Khalili, znanstvenica za istočne i afričke studije u Londonu i napominje da u Kirkuku "živi i velika populacija arapskih sunita. S druge strane u Bagdadu je velika šijitska populacija i te dva naftom bogata područja neće biti lako dodijeliti jednoj ili drugoj pokrajini".
Francuski znanstvenik Dominique Mosi podsjeća da ni šijiti nisu jedinstveni jer ih dio slijedi radikalnog vođu Moqtadu Sadra i njegovu miliciju Mahdi.
Konačno i Turci i Iranci protive se podjeli Iraka strahujući da bi i njihovi Kurdi mogli zatražiti vlastitu državu, podsjeća Khalili.
Uredništvo Hine