MILOČER - Sve zemlje jugoistočne Europe postigle su napredak u proteklom razdoblju i to predstavlja poticaj za daljnje aktivnosti u približavanju Europskoj uniji, rekao je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, sudjelujući u četvrtak u crnogorskom ljetovalištu Miločer, u blizini Budve, na Regionalnom ekonomskom forumu jugoistočne Europe. "Za našu regiju koja prolazi kroz tranziciju, izuzetno je važno što postoji ogromna volja za reformama. Regiju treba dovesti do tog stupnja da bude kompatibilna s drugim članicama Europske unije", kazao je Mesić govoreći drugog dana foruma na predsjedničkoj sjednici. "Našu regiju treba europeizirati, ne zbog Europe, već zbog nas samih. Jer europski koncept je koncept mira", naglasio je Mesić i zaključio da treba nastaviti s reformama kako na gospodarskom, tako i na multikonfesionalnom i multietničkom planu.
BEOGRAD - Nevladina organizacija Fond za humanitarno pravo (FHP) podnijela je tužbu za naknadu štete protiv Republike Srbije u ime 19 žena i maloljetnika iz Vukovara, državljana Hrvatske, koje su u studenom 1991., nakon pada toga grada, pripadnici tadašnje JNA zatvorili u logore na teritoriju Vojvodine. Nakon pada Vukovara, navodi u tužbi FHP, 20. studenoga 1991. godine više od pet tisuća stanovnika Borova Sela, Borova Naselja i Vukovara predalo se postrojbama JNA, kako bi bili evakuirani na područja pod kontrolom hrvatske vlasti, ali su ih postrojbe JNA - tretirajući ih kao ratne zarobljenike - autobusima i kamionima, uz vojnu pratnju, prebacili na teritorij Srbije, gdje je JNA već u rujnu 1991. godine formirala nekoliko logora za hrvatske zarobljenike. Oštećeni, njih 19, u čije ime je FHP podnio tužbu protiv Republike Srbije, u logorima su proveli između 14 i 34 dana, nakon čega su - posredstvom Međunarodnog crvenog križa - razmijenjeni.
MOSKVA - Ruske strateške snage moraju biti u stanju eliminirati svakog potencijalnog agresora "kako god bio moderan sustav naoružanja", kazao je u četvrtak ruski predsjednik Vladimir Putin. "Strateške snage moraju biti u stanju eliminirati uz jamstvo uspjeha svakog potencijalnog agresora kako god moderno bilo oružje", kazao je predsjednik pred zapovjednicima oružanih snaga aludirajući na SAD. "Jedino mogućnost eliminacije agresora zajamčuje dugoročnu stratešku sigurnost Rusije ", nastavio je on. Do izjava ruskog predsjednika dolazi nakon njegova neformalnog ručka u Moskvi s američkim kolegom Georgeom W. Bushom, s kojim se treba ponovno susresti u nedjelju u Hanoju u okviru godišnjeg summita foruma APEC-a.
ANKARA - Turski premijer Recep Tayyip Erdogan izjavio je u četvrtak na zajedničkoj konferenciji za novinare s iračkim premijerom Nourijem al-Malikijem, da je Turska voljna podučavati iračke vojne i policijske snage, te je pozvao na sudjelovanje u vlasti sve etničke skupine u naftom bogatom Kirkuku. "Spremni smo pružiti svaku vrst potpore. Spremni smo obučavati i iračku vojsku i policiju", rekao je Erdogan. Turski premijer osvrnuo se i na pitanje sjevernog iračkog grada Kirkuka, i izrazio bojazan da bi Kurdi, u nastojanju da ostvare svoju težnju za neovisnom državom koja bi se protezala do turske granice, mogli preuzeti potpunu kontrolu na tim gradom. Nuri al-Maliki je istaknuo da će se boriti za teritorijalni integritet Iraka, obećavši da će Kirkuk ostati irački grad.
ZAGREB - Visoko povjereništvo Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) pozdravilo je u četvrtak odluku hrvatskih vlasti kojom je, prvi put u povijesti zemlje, jednoj osobi priznato pravo na azil. U priopćenju Ureda UNHCR-a u Zagrebu podsjeća se da je 27-godišnja žena iz jedne istočnoafričke države 15. studenog dobila pozitivno rješenje ministarstva unutarnjih poslova o njezinu zahtjevu za azilom. Rješenje o priznavanju statusa izbjeglice/azilantice temelji se na vjerskim razlozima te činjenici da bi, u slučaju povratka u zemlju podrijetla, ona bila izložena opasnosti spolnog sakaćenja. "Prvim priznavanjem prava na azil Hrvatska je učinila važan korak prema potpuno funkcionalnom sustavu azila, u skladu sa Ženevskom konvencijom o statusu izbjeglica i europskim standardima i praksom", rekao je predstavnik UNHCR-a u RH Jean Claude Concolato.
BRUXELLES - NATO će razočarati tri balkanske države koje su se nadale da će im summit u Rigi 28. i 29. studenoga donijeti pozivnicu za ulazak u program Partnerstvo za mir (PfP) 26-članog Saveza, tvrde diplomati na koje se poziva agencija Reuters. Zbog neispunjenih obveza o izručenju ratnih zločinaca ali i zbog drugih pitanja vezanih uz budućnost Srbije, ni Beograd ni Podgorica ni Sarajevo neće u Rigi biti pozvani u članstvo PfP-a koji omogućuje širok raspon suradnje uključujući zajedničku obuku, vježbe i političke konzultacije, pojašnjavaju diplomati. "Ne mislim da će Riga biti mjesto za odluku. Neće biti nikakvih novosti", rekao je jedan veleposlanik NATO-a. Protivljenje potječe od Sjedinjenih Država, najutjecajnije članice i njezinih zapadnoeuropskih saveznica: Velike Britanije, Nizozemske i Francuske koje ne žele nagraditi Beograd i Sarajevo sve dok su glavni optuženici za ratne zločine na slobodi.
ZAGREB - Državni tajnik za politička pitanja u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija Hido Biščević sudjelovao je u četvrtak u Bukureštu na sastanku Regionalnog stola Pakta o stabilnosti (PoS) za jugoistočnu Europu na kojem je pozdravljen napredak zemalja jugoistočne Europe prema Europskoj uniji, priopćeno je iz MVPEI-a. Na sastanku je, prema priopćenju, istaknuta važnost regionalne suradnje u sklopu širenja euroatlantskih integracija, a osobito je bilo riječi o daljnjoj transformaciji Pakta o stabilnosti u Regionalno vijeće za suradnju, racionalizaciji postojećih inicijativa iz dosadašnjeg djelovanja PoS-a te daljnjem procesu jačanja Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP) kao izvornog foruma suradnje na jugoistoku Europe.
ZAGREB - Hrvatska ministrica pravosuđa Ana Lovrin i ministar unutarnjih poslova Ivica Kirin sudjelovat će u petak na godišnjem Ministarskom forumu EU-Zapadni Balkan u Tirani. Ovaj Forum na razini ministara pravosuđa i unutarnjih poslova organizira Finska, koja trenutačno predsjeda EU-om, zajedno s Albanijom, a sastankom će predsjedati finski ministar unutarnjih poslova Kari Rajamak i ministrica pravosuđa Leena Luhtanen. Države sudionice (Albanija, BiH, RH, Makedonija, Crna Gora i Srbija) podnijet će izvješća o postignutom napretku u provedbi pet posebnih akcijskih mjera u borbi protiv organiziranog kriminala. Na dnevnom redu je potom sudska i operativna suradnja, zaštita svjedoka, trgovanje ljudima i regionalne perspektive integriranog upravljanja granicom, navodi se u priopćenju.
JERUZALEM - Zamjenik izraelskog premijera Shimon Peres ocijenio je u četvrtak za vojni radio da iranski predsjednik Mahmoud Ahmadinejad personificira "perzijsku inačicu Hiltera". "Iranski predsjednik je perzijska inačica Hitlera, to je napola neurotizirana ličnost", rekao je Peres. Peres je time reagirao na antisemitske napade iranskog predsjednika koji je kazao da bi "Izrael trebao biti izbrisan s karte svijeta". Također se osvrnuo i na iranski nuklearni program. "Izrael ne može i ne treba ratovati protiv Irana jer je nuklearna prijetnja Teherana prijetnja cijelome svijetu", rekao je Peres. "Ako se Iran opskrbi atomskim oružjem to će učiniti i druge muslimanske države", rekao je.
TEHERAN - Iranski predsjednik Mahmud Ahmadinedžad u četvrtak je izjavio kako njegova zemlja uskoro namjerava poduzeti "konačne korake" u pogledu nuklearnog programa, izvijestila je iranska novinska agencija ne objavivši pojedinosti. Iranci su prije izvijestili da će i dalje biti angažirani na svojim nuklearnim planovima unatoč pozivu UN-a da prekinu proces obogaćenja urana, s obzirom da Zapad vjeruje kako se jedan dio nuklearnih planova odnosi na izgradnju atomske bombe. Teheran, koji uporno tvrdi da su ciljevi te zemlje isključivo mirotvorni, sada je suočen s mogućnošću sankcija zbog nepoštivanja UN-ovih zahtjeva, no još uvijek nije postignut sporazum UN-ova Vijeća sigurnosti o mogućoj kazni. "Iranski narod uskoro će poduzeti konačne korake u pogledu nuklearnog pitanja", najavio je Ahmadinedžad.