Na tribini su se predstavili književna teoretičarka i kritičarka Elizabeta Šeleva, pjesnikinja Ljiljana Dirjan te pjesnik, prozni pisac i prevoditelj Bogomil Gjuzel.
Po riječima predsjednika Velimira Viskovića, HDP nastoji na neki način oživjeti prekinute književne veze između različitih država nastalih na području bivše Jugoslavije. Kad je pak riječ o makedonskoj književnosti Visković smatra da su večerašnji gosti doista reprezentativna skupina.
Goste i njihov opus kratko je predstavio voditelj tribine Branko Maleš pa je tako, među ostalim, rekao, da je poezija Ljiljane Dirjan prevedena na više jezika i zastupljena u brojnim antologijama suvremene makedonske poezije. Ona je 1994. bila i među desetero osnivača Društva nezavisnih pisaca Makedonije kojemu je Bogomil Gjuzel bio prvi predsjednik.
Govoreći o Gjuzelu, Maleš je pak podsjetio da je riječ o vrsnom pjesniku, prozaistu, dramskom piscu, esejistu te o jednom od najpoznatijih makedonskih prevoditelja koji trenutačno prevodi Shakespearea.
Elizabeta Šeleva izvanredna je profesorica na Katedri za opću i komparativnu književnost na skopskom Filološkom fakultetu i honorarna predavačica na Školi za rod i politiku.
Za svoju večerašnju zadaću da kao teoretičarka književnosti predstavi svoje kolege Šeleva je rekla da uvijek iznova postavlja intrigantno pitanje kako govoriti o identitetu.
Ipak, rekla je da bi se moglo reći da su to osobe koje su u matičnoj sredini u izvjesnoj poziciji izmještenosti, odnosno da se nikada nisu identificirali s položajima koje su imali te da ih odlikuje beskompromisnost.
Voditelj Maleš postavio je gostima i nekoliko, kako je rekao "cehovskih" pitanja, a neka od njih odnosila su se i na nakladu njihovih knjiga te podupire li mjerodavno makedonsko ministarstvo izdavaštvo.
I dok je odgovor na drugo pitanje bio potvrdan, Ljiljana Dirjan spomenula je specifičan odnos nakladnika koji, rekla je, često tiskaju manji broj primjeraka od prosječnih pola tisuće za koje dobiju novac od mjerodavnoga ministarstva.
Kad je pak riječ o dostupnosti hrvatske knjige u Makedoniji, gosti su ukazali na dosta složen odnos hrvatskih i makedonskih izdavača, na razmjernu skupoću hrvatskih izdanja te na to da u Makedoniji nema hrvatskih časopisa.