Franjo Topić, predsjednik "Napretka", ustvrdio je kako se "u Hrvatskoj ne govori o povratku Hrvata u BiH", te upitao "zašto neki tvrde da Hrvata u BiH nema niti sto tisuća dok CIA-in popis iz 2003. pokazuje da ih je više od 500 tisuća". Upitao je i "zašto nekima smetaju turcizmi, a ne i talijanizmi koji su postali dio hrvatskog jezika".
Topić je kazao i kako bi hrvatska vlast, crkva i mediji trebali jasno reći da je povratak Hrvata u Bosnu i hrvatski interes.
Za povjesničara Josipa Jurčevića najveći je problem "kriva percepcija proizvedena radi različitih interesa". Smatra kako je primjer za to "često stajališta da je BiH na teret hrvatskoj državi", dok gospodarski podatci govore da Hrvatska nigdje toliko ne izvozi koliko u BiH, a često se zanemaruje i značaj Bosne za Hrvatsku u sigurnosnom smislu.
Ocijenio je kako je ključno što misle upravljačke strukture u Hrvatskoj o Bosni i Hercegovini, a one su, smatra, štetne po hrvatske građanske i nacionalne razvojne perspektive u toj zemlji.
Publicist Neven Šimac drži da je BiH bila, jest i da će biti "stalni etički i politički kriterij za vrijednost političkog djelovanja u Hrvatskoj".
Zastupnik u parlamentu BiH, Ilija Šimić, rekao je da je nužna veća zainteresiranost hrvatskog političkog vrha za BiH.
Političar Krešimir Zubak smatra da se o toj temi može govoriti tek nakon što se vidi kakvu percepciju imaju sami Hrvati iz BiH o sebi.
Neposredno nakon rata manje od 30 posto Hrvata u BiH prihvatilo je tu zemlju kao svoju domovinu, a danas je prihvaća više od 50 posto, ustvrdio je Zubak, dodavši da su razlike i dalje vidljive, ovisno o tome je li riječ o Hercegovini, Bosni ili posavskom dijelu Bosne.
Zaključio je kako hrvatska politika nije jasno definirana, ni prema BiH, ni prema Hrvatima u BiH.
Okrugli stol "Hrvatska percepcija Bosne i Hercegovine" organiziran je u sklopu Napretkovih dana u Zagrebu koji se održavaju tijekom listopada i studenoga.