U skladu s obnovljenom sveučilišnom tradicijom ductor svečanosti bio je najstariji član Senata Ivan Jalšenjak a održana je u nazočnosti rektora ostalih hrvatskih sveučilišta i rektora više europskih sveučilišta, predstavnika akademske zajednice toga hrvatskog najvećeg i najstarijeg sveučilišta te visokih predstavnika državnih i gradskih vlasti, među kojima je bio i predsjednik Republike Stjepan Mesić.
Sveučilište ili univerzitet mjesto je gdje se može sve naučiti, podsjetio je profesor Jalšenjak, istaknuvši da je takvo integrirano sveučilište od osobite važnosti malomu narodu kao što je hrvatski. Zato je pak, dodao je, potrebno podržavati zagrebačko Sveučilište na dobrobit ostalih naših sveučilišta i hrvatskoga naroda u cjelini.
Da bi Sveučilište ponovno steklo mjesto koje mu stvarno pripada u europskome kontekstu ono mora proći međunarodnu verifikaciju što je zadaća pred kojom se nalazimo, istaknuo je Jalšenjak.
A u vezi tih zadaća, i uz napomenu da je riječ o doista svečanom trenutku, ductor nije htio više govoriti o, kako je rekao, jednom europskom gradu (Bologna) i malom vijetnamskom selu (Lump sum).
Prva žena rektor u povijesti zagrebačkoga Sveučilišta Helena Jasna Mencer u osvrtu na svoj četverogodišnji rektorski mandat istaknula je da je bio obilježen nastojanjem da se na moderno utemeljenom Sveučilištu uspostavi kultura kvalitete., dodajući da su glavna pitanja institucionalna autonomija, funkcijska integracija sveučilišta i načelo supsidijarnosti.
Istaknuvši da se te zadaće trebaju ostvariti na temelju dijaloga, Mencer je upozorila da na Sveučilištu za to nedostaje projekt sustavnoga pristupa obradi podataka, odnosno višegodišnje analize i sinteze rezultata.
Mencer je svojim prorektorima i suradnicima poveljom zahvalila za uspješnu suradnju, a novomu rektoru čestitala je na stupanju na časnu i odgovornu dužnost dodavši da je "osobno priželjkivala, a što su joj mnogi zamjeravali, da baš Bjeliš bude njezin nasljednik".
Rektor Aleksa Bjeliš u nastupajućem je govoru istaknuo pet najvažnijih ciljeva na kojima će nastojati tijekom svojega mandata. Jedan od tih ciljeva je i osiguravanje dostojnoga položaja Sveučilišta u hrvatskome društvu kao javnoga dobra što je, istaknuo je Bjeliš, posebice važno za Hrvatsku kao malu zemlju s još neizvjesnom demokratskom budućnošću.
Druge su zadaće, pozicioniranje Sveučilišta u odnosu na svijet te Sveučilište kao istraživačko-inovacijski, ali i fizički prostor te najvažniji cilj Sveučilište kao akademska zajednica.
Bjeliš se spomenuo i svojih časnih prethodnika koji su rekao, svoju dužnost obnašali u puno težim vremenima i sa stranim vladarima dok Sveučilište svoje zadaće, kako je rekao, "ostvaruje s današnjim vladarima koje je izabrao naš narod i čija su su nam vrata uvijek otvorena".
Posebice je zahvalio i svojim protukandidatima na slojevitosti konfrontacije, podsjetivši da su višestruki izbori rektora pokazali da postoje ozbiljne dvojbe oko razvoja sveučilišta.
S tim u vezi, rektor je pozvao sve članove akademske zajednice na tolerantnu raspravu i dijalog za boljitak i razvoj Sveučilišta u Zagrebu.