Skup je u ime Ministarstva kulture pozdravila pomoćnica ministra Branka Šulc koja je izrazila zadovoljstvo što je MDC organizirao prvi takav skup u Hrvatskoj koji će pojedinim strukama i javnosti još više približiti pristup povezanosti muzeja, knjižnica i arhiva što u europskim zemljama postoji već desetak godina.
Kad je riječ o skrbi za baštinu kojoj pripadaju i ostavštine pojedinih književnika, Šulc je rekla da Hrvatska skrbi onoliko koliko je to moguće s obzirom na kadrovske mogućnosti. Skup će potaknuti osnivanje nacionalnog muzeja za književnost, odnosno ponuditi neka konkretna rješenja, rekla je.
Ravnateljica MDC-a Višnja Zgaga je istaknula da će skup pridonijeti jačoj povezanosti muzeja i književnosti, a primjer za to su izložbe koje su u proteklih 90 godina otvorene u Hrvatskoj. Najpoznatije od njih su "Pisana riječ u Hrvatskoj", "Kajkaviana Croatica", "Gundulićev san" i "Split Marulićeva doba". Te su izložbe pokazale koliko su muzejski projekti pomogli u razumijevanju i populariziranju književnih djela te koje su prednosti, a koje zamke muzealizacije književnosti, rekla je Zgaga.
Na skupu je prikazano stanje o ostavštinama, arhivima i memorijalnim zbirkama pojednih hrvatskih književnika, među kojima obitelji Brlić, te pisaca M. V. Ilirika, Držića, Matoša, Kranjčevića (Sarajevo), Vinka Antića, Kamova, Gervaisa, Emina, Barca, Mihičića, Galovića, Truhelke, Lovraka, Balote, Šegedina i drugih.
Osim prikazivanja stanja u pojedinim ostavštinama koje se čuvaju u muzejima provedena je anketa o predstavljanju i očuvanju hrvatske književne baštine, što će poslužiti za izradbu Registra hrvatskih književnika u hrvatskim muzejima, rečeno je na skupu.
Hrvatskim stručnjacima o svojim iskustvima govorili su voditelji muzeja i zbirka velikih svjetskih pisaca J. Joycea, I. Sveva, Dostojevskog, Tolstoja i Ahmatove.