U raspravi, u kojoj su sudjelovali dekan Pravnog fakulteta Josip Kregar, profesor na tom fakultetu Mihajlo Diko i Mladen Golubović iz ENCL-a, istaknuto je da su zaklade značajan pokazatelj kutlure davanja i angažmana građana za opće dobro u nekoj zemlji, te vrijedan resurs za pomoć u obrazovnom, društvenom i kulturnom razvoju zemlje.
Naglašeno je da je važeći Zakon o zakladama i fundacijama iz 1995. manjkav, da je jedan od glavnih uzroka što u Hrvatskoj djeluje tek 90-ak zaklada te što se zakladništvo slabo razvija.
Kao uzrok slabog razvoja zakladništva naveden je i preveliki utjecaj državnih tijela, kako u postupku osnivanja, tako i u postupku djelovanja zaklade, što, tvrde pravni stručnjaci, obeshrabruje zainteresirane pojedince i pravne osobe za osnivanje zaklada.
Prednacrtom zakona regulira se osnivanje, upis u registar, ustrojstvo, djelatnost i prestanak zaklada, kako hrvatskih, tako i stranih koje se u Hrvatskoj mogu registrirati kao podružnice.
Zakon predviđa zabranu zakladama da sudjeluju u izbornoj i drugoj promidžbi političkih stranaka, koalicija ili kandidata, te da prikupljaju financijska sredstva za njihovo financiranje.
Prednacrt predviđa osnivanje zaklada koje djeluju za opće dobro i onih koje djeluju u privatne, neimovinske svrhe, a iz pojma zaklade izostavljena je imovina kao bitan dio određenja zaklade, pa se zaklada određuje kao pravna osoba bez članova, osnovana radi ostvarivanja određene pravno dopuštene, općekorisne ili druge neimovinske svrhe.