Tu manifestaciju četvrtu godinu za redom organiziraju crkve reformacijske baštine u Hrvatskoj kako bi predstavile povijesni značaj i vrijednosti reformacije, koje su i danas prisutne u zapadnoj civilizaciji.
Dani reformacije ove su se godine održavali na temu "Glazba i reformacija", a na večerašnjoj tribini Glazba i reformacija nekad i danas" govorili su Tena Bunčić, nastavnica gitare u Glazbenoj školi u Karlovcu i Andrej Grozdanov, teolog i voditelj emisije o inozemnoj kršćanskoj glazbi na Hrvatskom katoličkom radiju, te gitarist grupe Kristina.
Suvremena kršćanska glazba je žanr koji je prepoznat u svijetu i glazbenoj industriji, te je u velikom usponu, a po najnovijim podatcima izdanja suvremene kršćanske glazbe (CD-i i DVD-i) prodaju se više od jazz izdanja i klasične glazbe zajedno, rekao je Grozdanov.
"To je glazba koja u sebi sadrži autentičnost, i koju prepoznaju mladi diljem svijeta i privlači ih u crkve. Kršćanski glazbenik ono što pjeva mora i živjeti. Njegova pjesma je njegov život, to je stav srca, i to ljudi prepoznaju", dodao je.
Grozdanov je ocijenio da se Biblijska istina, pretočena u pjesmu, mnogo bolje saživljuje s pojedincem nego izgovorena s propovjedaonice ili oltara.
"Većina suvremene kršćanske glazbe danas potječe iz protestantskih vjerskih zajednica, i mnoge su je druge zajednice, primjerice katolička i pravoslavna, prihvatile kao dio svoje liturgije zbog njezine Kristocentričnosti", rekao je Grozdanov.
Istaknuo je da je velika zasluga suvremene kršćanske glazbe što se pjesme glazbenika protestantskih zajednica pjevaju na katoličkim misama i susretima katoličke mladeži, a pjesme katoličkih autora ulaze u protestantsku liturgiju, kao primjerice pjesma "Tiha noć". "Dok pastori i svećenici razgovaraju političkim jezikom, pjesme tih dviju crkava ih povezuju, poglavito mlade koji će učiniti pomak koji establišment ne može", rekao je Grozdanov.
Naglasio je i da suvremena kršćanska glazba ima kršćansku poruku, a "celofan" u koji je ta poruka umotana su žanrovi suvremene glazbe, kao što su pop, rock, ritam i blues, gospel (od čega je sve i poteklo), rap ili hip-hop.
"Ti stilovi odražavaju radost spasenja tih glazbenika, koji svojom pjesmom prenose poruku da je Isus živ, da je umro za svakoga, da želi ući u srce svakog čovjeka i spasiti ga", kazao je teolog Andrej Grozdanov.
Neki od suvremenih kršćanskih glazbenika su: Darlene Zschech, Ron Kenoly, Rich Mullins, Keith Green, Michael W. Smith.
Tena Bunčić je naglasila kako je za glazbu reformacije najvažnije da su glazbenici svoju inspiraciju crpili iz Svetog Pisma (Biblije), prije svega iz starozavjetne - hebrejske glazbe, novozavjetne - ranokršćanske glazbe i nešto manje su koristili ranorenesansnu crkvenu glazbu iz Srednjeg vijeka.
Ono najvažnije što su Martin Luther i njegovi suvremenici uveli je štovanje Boga na narodnom jeziku i glazbom. Inspiraciju su crpili iz Biblije i svog osobnog odnosa s Bogom. Jedan od njih je bio i Johann Sebastian Bach, iskreni kršćanin, koji je na početku svake svoje skladbe pisao "Uz pomoć Božju", a na kraju "Na slavu Božju", napomenula je Tena Bunčić.
"Dani reformacije" u Zagrebu počeli su 28. listopada Festivalom duhovne glazbe "Ruah" (na hebrejskom - Duh), a 30. listopada bile su predstavljene dvije knjige - "Isusova pisma" američkog propovjednika Davida Ravenhilla i "Kalvinizam u Hrvata" Jasmina Milića, seniora Protestantske reformirane kršćanske crkve u Tordincima.