Priređena je u povodu Sedmoga slovenskog slavističkog kongresa, koji je danas završen u Zagrebu, a organizirale su je nacionalne i sveučilišne knjižnice iz Zagreba i Ljubljane.
Autor izložbe Mihael Glavan, voditelj rukopisne zbirke Narodne i univerzitetske knjižnice u Ljubljani, rekao je da je izložba podijeljena u pet cjelina, od srednjeg vijeka i razdoblja reformacije u Sloveniji, kojom je obilježeno 16. stoljeće, preko slovenske književnosti 17. i 18. stoljaća, do slovenskih i hrvatskih izdanja iz 19. i 20. stoljeća.
Osobito je dobro obrađeno razdoblje ilirskog pokreta, koje je i u Sloveniji i Hrvatskoj bilo vrlo plodno. Predstavljena su djela Stanka Vraza, Ljudevita Gaja i Franca Prešerna te značenje Ilirskih novina, a novija razdoblja su predstavljena mnogim djelima hrvatskih i slovenskih autora te prijevodima njihovih djela na hrvatski i slovenski jezik, rekao je Glavan.
Ravnatelj Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Josip Stipanov rekao je kako se izložbom želi upozoriti na dugogodišnje kulturne veze između Hrvata i Slovenaca, napose u pisanoj riječi, a o kulturnim vezama Hrvatske i Slovenije govorio je i voditelj Katedre za slovenski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Zvonko Kovač.
Izložbu je u ime ministra kulture otvorila pomoćnica ministra kulture Branka Šulc.
Hrvatski i slovenski narod vežu vrlo bogate kulturne spone od Brižinskih spomenika, najranijih slovenskih pisanih spomenika, do suvremenog doba i Paljetkova prijevoda Prešerna, rekla je, ocjenjujući da je izložba sjajan presjek djela iz jedne i druge književnosti te vrlo dobrih književnih i kulturnih veza.
Osim knjižnica, istaknula je, Slovenija i Hrvatska intenzivno surađuju i kad je riječ o muzejima, te u restauratorskoj, konzervatorskoj i ostalim oblicima kulture.
Nakon Zagreba, izložba se 9. studenoga otvara u prostorijama Narodne i univerzitetske knjižnice u Ljubljani.