Ustav koji je na snazi još uvijek je onaj iz vremena Slobodana Miloševića, donesen 1990. godine, a ranijih su godina političke stranke i nevladine i stručne organizacije iznijele više prijedloga novog najvišeg akta zemlje, no tek su nedavno, u samo nekoliko dana i bez javne rasprave o ranijim prijedlozima, stranke dogovorile predloženi ustavni tekst.
Najčešći argumenti koji su se čuli za takvo ubrzanje procesa donošenja novog Ustava predstojeće je određivanje statusa Kosova, pri čemu su vlasti u Beogradu tvrdile da određivanje Kosova kao sastavnog dijela Srbije, o čemu se govori u preambuli novog Ustava, poboljšava pozicije srbijanskog pregovaračkog tima koji se protivi nezavisnosti Kosova.
S druge strane, protivnici uvođenja Kosova u Ustav ističu činjenicu da je Vlada Srbije posljednjih mjeseci jedva uspijevala osigurati parlamentarnu većinu u Skupštini Srbije te da je referendumska kampanja usmjerena ka prevladavanju tog problema, s obzirom na to da Srbiji nakon referenduma - bez obzira na njegov rezultat - slijede izvanredni parlamentarni izbori.
Pravo glasa na referendumu o novom Ustavu ima 6.639.385 građana, a da bi Ustav bio potvrđen potrebno je da na referendumsko pitanje "Jeste li za potvrđivanje novog Ustava Srbije?" odgovor "da" zaokruži pedeset posto plus jedan od ukupnog broja birača, odnosno najmanje 3.319.693 birača.
Osim u Srbiji, referendum će biti proveden i na Kosovu, u onim općinama gdje su Srbi u većini. Prema podacima Republičke izborne komisije, na Kosovu ima oko sto tisuća birača.
O novom najvišem aktu birači će moći glasovati i u inozemstvu, u veleposlanstvima i konzulatima Srbije u 24 zemlje i ukupno 40 biračkih mjesta. U tom biračkom popisu ima oko 18 tisuća ljudi.
S obzirom na to da Srbija još nema veleposlanstvo niti konzulat u nedavno osamostaljenoj Crnoj Gori, po odluci Beograda raseljeni s Kosova, koji se nalaze u toj državi, moći će glasovati na biračkom mjestu u Zubinom Potoku na Kosovu.
Sva biračka mjesta bit će otvorena u subotu i nedjelju od sedam do 20 sati, a Republička izborna komisija ima rok do 2. studenoga u 20 sati za proglašenje službenog rezultata referenduma.
Birački odbori sastavljeni su od predstavnika parlamentarnih stranaka, shodno njihovu udjelu u broju mandata, te će najviše članova biračkih odbora imati Srpska radikalna stranka.
Referendum će, kao i ranijih godina izbore, nadzirati promatrači Centra za slobodne izbore i demokraciju (CeSID), koji su najavili da će preliminarne izborne rezultate iznijeti već u nedjelju navečer, nekoliko sati nakon zatvaranja biračkih mjesta.
Za razliku od izbora, za provođenje referenduma zakon ne propisuje izbornu šutnju uoči glasovanja, te u Srbiji još traje kampanja u kojoj predstavnici vlasti i oporbe u parlamentu, u kojem je tekst novog Ustava Srbije izglasan 30. rujna s 242 od ukupno 250 zastupnika, pozivaju građane na izlazak na referendum i potporu novom Ustavu Srbije.
Suprotno njima, koalicija stranaka predvođenih Ligom socijaldemokrata Vojvodine Nenada Čanka, Građanskog saveza Srbije Nataše Mićić, Socijaldemokratske unije Žarka Koraća i izvanparlamentarne Liberalno-demokratske partije Čedomira Jovanovića, kao i brojne nevladine organizacije i pojedinci pozivaju na bojkot referenduma. Navodeći razloge za to u prvom redu ističu činjenicu da predloženi tekst nije prošao javnu raspravu, kao i ocjenu da se građane obmanjuje činjenicom da je u tom tekstu Kosovo označeno sastavnim dijelom države Srbije, iako je, kako ističu, Kosovo izgubio još Slobodan Milošević 1999. godine.
U tekstu predloženog Ustava, Srbija je definirana kao država srpskog naroda i ostalih građana koji u njoj žive, zasnovana na vladavini prava i ravnopravnosti građana. Ustavom se jamče građanska i manjinska prava, a zabranjeno je i kažnjivo izazivanje i poticanje rasne, nacionalne, vjerske ili druge neravnopravnosti, mržnje i netrpeljivosti. Službeni jezik je srpski, a službeno pismo ćirilica.