Ravnateljica zagrebačke Klasične gimnazije Anđelka Dukat tom je prigodom ocijenila kako klasično obrazovanje pruža sveobuhvatno i duboko poznavanje korijena europske duhovnosti, kulture i civilizacije.
"U Hrvata postoji gotovo jedinstvena, višestoljetna tradicija uporabe latinskoga jezika i kontinuitet humanističke izobrazbe", rekla je, istaknuvši utjecaj te izobrazbe na stvaranje europskog i hrvatskog kulturnog identiteta.
Pozdravljajući skup, rektor zagrebačkoga Sveučilišta Aleksa Bjeliš ocijenio je ulogu Klasične gimnazije nezaobilaznom u stvaranju hrvatske nacionalne svijesti. "Ona je bila rasadnik humanizma i domoljublja", rekao je.
Po ocjeni ravnatelja Nadbiskupske klasične gimnazije Ivana Gretića, gimnazija je kao i život koji ima razdoblja koja ga obogaćuju i osiromašuju. Podsjetio je na suradnju svoje škole s Klasičnom gimnazijom u vrijeme komunističkog režima. Tada smo zbog nepriznavanja Nadbiskupske gimnazije morali polagati godišnje ispite na Klasičnoj gimnaziji, rekao je.
Dekan isusovačkog Filozofskog fakulteta Ante Mišić smatra kako humanistička naobrazba nije samo temelj europske kulture nego i zalog njezina očuvanja u budućem vremenu.
Po riječima zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića u temeljima današnje uljudbe nalaze se grčka, latinska, židovska i kršćanska kultura. "Po njima upravo i jesmo to što jesmo", rekao je kardinal, dodavši kako klasična naobrazba omogućuje ravnopravan dijalog s drugim kulturama.
Apostolski nuncij u Hrvatskoj Francisco Javier Lozano ocijenio je kako su gimanzije, što su ih osnivali isusovci, omogućile prijenos vjerskog, intelektualnog i moralnog nasljeđa današnjim naraštajima. Pozvavši na dijalog među kulturama, uputio je nazočne na čitanje govora pape Benedikta XVI. u Regensburgu.
Na dvodnevnom skupu pozivno predavanje održao je pročelnik Kongregacije za katolički odgoj pri Svetoj Stolici kardinal Zenon Grocholewski.
Tijekom dana još će govoriti akademici Dubravko Jelčić i Franjo Šanjek te povjesničar Ivo Goldstein.