Hrvatski prirodoslovni muzej s nekoliko će skupova proslaviti Krambergerovu godinu koja se obilježava u UNESCO-u. Osim obljetnice rođenja u organizaciji Hrvatskog prirodoslovnog muzeja obilježava se i 100. obljetnica objavljivanja njegova životnog djela - monografije o diluvijalnom pračovjeku iz Krapine iz 1906. te 70. obljetnica smrti, istaknula je ravnateljica Muzeja Tatjana Baković.
Radovčić je istaknuo da je Gorjanović Kramberger svojim pronalascima, otkrićima i njihovom znanstvenom obradbom pridonio novim spoznajama o evoluciji živih bića i arhaičnu podrijetlu ljudskog roda. Njegovi evolucijski i paleontološki dokazi koje je desetljećima otkrivao i objavljivao temelji su europske znanstvene misli o čovjekovoj evoluciji, istaknuo je Radovčić.
Podsjetio je da je Kramberger počeo istraživanja na Hušnjakovu pokraj Krapine 1899., a završio 1906. senzacionalnim otkrićima krapinskog pračovjeka, koji su ga proslavili u svijetu.
Tadašnji stručnjaci i suvremenici Gorjanovića su nazvali "kraljem diluvija", jer je prvi dokazao da postoji prepotopni diluvijalni čovjek, objavljujući svijetu spoznaju o dalekom iskonu ljudskoga roda, istaknuo je Radovčić.
Gorjanović je među prvima proučavao tlo na različitim predjelima u Hrvatskoj pa je opisao sve hrvatske geološke značajke te utemeljio važne državne geološke ustanove. Više od pola stoljeća proveo je u Narodnom muzeju, današnjem Hrvatskom prirodoslovnom muzeju, gdje je utemeljio i bio dugogodišnji ravnatelj Geološko-paleontološkog odjela.
Kramberger je bio i vrstan sveučilišni profesor, akademik, predavač na mnogim europskim sveučilištima. Osim krapinskog pračovjeka otkrio je okamine riba, gmazova i sisavaca u Hrvatskoj i okolnim zemljama, ustvrdio je Radovčić.