Bistu je izradio akademski kipar Ivan Grošinić, a otkrio ju je Dragutin Feletar, veliki meštar Družbe braće Hrvatskog zmaja, koja je muzeju darovala bistu u povodu 150. obljetnice rođenja i 70. obljetnice smrti Dragutina Gorjanovića Krambergera.
Ove godine obilježava se i 100. obljetnica kapitalne Gorjanovićeve monografije o krapinskom pračovjeku, objavljene 1906.
U povodu tih obljetnica, javnost je u srijedu prvi put mogla vidjeti Muzej krapinskog pračovjeka na lokalitetu Hušnjakovo, pokraj Krapine, koji se planira otvoriti 2008.
O budućem postavu Muzeja, odnosno njegovoj koncepciji, govorio je autor postava Jakov Radovčić, voditelj Geološko-paleontološkog odjela Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu.
U prednjem dijelu Muzeja, zamišljenom u obliku spirale, čiju arhitektonsku koncepciju potpisuje Željko Kovačić, postavljene su dvije skulpture, rekonstrukcije krapinskog pračovjeka, koje je izradila poznata francuska kiparica Elizabeth Daynes. Za postav novoga muzeja ona će napraviti još petnaestak skulptura.
Radovčić je rekao da će to nalazište neandertalca biti multimedijski prikazano kako bi se što bolje približila prapovijest, odnosno vrijeme u kojemu je živio krapinski pračovjek.
Na nalazištu Hušnjakovo, koje je Dragutin Gorjanović Kramberger počeo istraživati 1899., pronađeno je više od 900 ljudskih kostiju, kostiju životinja, te oruđe kojim se krapinski čovjek služio.
Željko Kovačić, govoreći o arhitektonskom rješenju muzeja, rekao je da će postav biti u obliku spirale, koja će prikazivati osam stupnjeva čovjekovog razvoja.
Središnje mjesto u muzeju bit će idealna rekonstrukcija spilje opremljena artefaktima, koji će upotpuniti rituale vezane uz krapinskog pračovjeka.
Vlasta Krklec, voditeljica Muzeja evolucije u Krapini, koji je o Krambergerovim obljetnicama priredio filatelističku izložbu, upoznala je posjetitelje sa zbirkom koja se čuva u krapinskom muzeju.
Ova jedinstvena zbirka, kako je rekla, najveća je zbirka u svijetu vezana uz krapinskog pračovjeka, odnosno neandertalca.
Hrvatski prirodoslovni muzej do konca ove godine, koju je i UNESCO proglasio Godinom Dragutina Gorjanovića Krambergera, nastavit će s obilježavanjem obljetnica vezanih uz tog hrvatskog znanstvenika.