FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Otvaranjem Bodeova muzeja "Otok muzeja" postaje "berlinskim Louvreom"

BERLIN, 15. listopada 2006. (Hina/dpa) - Ponovnim otvaranjem Bodeova muzeja nakon gotovo sedmogodišnjeg kompletnog renoviranja, berlinski Otok muzeja sa svojim neprocjenjivim umjetničkim zbirkama doista postaje "berlinskim Louvreom".
BERLIN, 15. listopada 2006. (Hina/dpa) - Ponovnim otvaranjem Bodeova muzeja nakon gotovo sedmogodišnjeg kompletnog renoviranja, berlinski Otok muzeja sa svojim neprocjenjivim umjetničkim zbirkama doista postaje "berlinskim Louvreom".

Na Otoku muzeja, smještenom između dva rukavca rijeke Spree koja protiče Berlinom, nalazi se pet muzeja: Pergamonski muzej s oltarom iz Pergamona i babilonskom ulicom za svečane povorke, Schinkelov Muzej stare umjetnosti, Novi muzej s poznatom egipatskom zbirkom koju posebno resi bista kraljice Nofretete, Stara nacionalna galerija i Bodeov muzej. 1999. godine UNESCO je berlinski Otok muzeja proglasio zaštićenom svjetskom kulturnom baštinom.

Nakon sedmogodišnjih radova na renoviranju i restauriranju Bodeova muzeja na najvećem "kulturnom gradilištu svijeta" nastavljaju se radovi vrijedni oko 1,2 milijarde eura, najavio je berlinski ministar kulture Bernd Neumann. U sljedećem koraku sanirat će se Pergamonski muzej i Muzej stare umjetnosti.

Bodeov muzej sljedećeg tjedna publici ponovo otvara svoja vrata i pokazuje postav u kojem je više od 1.900 eksponata koji sežu od kasnog antičkog razdoblja do 19. stoljeća. Može se razgledati izložba skulptura, kabinet s jednom od najvećih numizmatičkih kolekcija na svijetu, bizantinski muzej i oko 150 platana starih majstora.

Građevinski radovi na sanaciji i restauraciji opulentne muzejske zgrade u viktorijanskom neo-baroknom stilu, jednom od najraskošnijih zdanja njemačkog kasnog historicizma, stajali su više od 162 milijuna eura.

Nekadašnji muzej njemačkog cara Friedricha s njegovom markantnom bazilikom u stilu firentinskih renesansnih crkava i monumentalnim mramornim podovima projektirali su i od 1897. do 1904. izgradili carski arhitekt Ernst von Ihne i direktor carskih muzeja Wilhelm von Bode kao "hram umjetnosti" i "panoramu zapadne kulture".

Kolekcija skulptura u Bodeovu muzeju s djelima Donatella, Pisana, Berninija, Riemenschneidera i Schluetera ubraja se među najveće kolekcije stare plastike u svijetu, a prije renoviranja muzeja dijelom je bila smještena i u berlinskom dvorcu.

Dio muzeja s bizantinskom umjetnošću prikazuje eksponate od 3. do 15. stoljeća, među kojima kasno antičke sarkofage i ranu kršćansku ikonografiju te skupocjene rezbarije od slonovače.

Način prezentacije odabranih djela u galeriji slika u muzeju naglašava sklad kiparstva i slikarstva. Tako se velika djela talijanskih skulptora nadopunjaju portretima Tintoretta i Allesanddadra Allorija, a uz Schadowa djela izložene su slike Antoinea pesnea i Christiana Bernhardta Rodea.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙