Pohranjivanje dijelova ljudskog tijela radi presađivanja i uzgoj ljudskih stanica i tkiva izvan organizma dobivaju sve veću važnost u suvremenoj medicini, rekao je predsjednik organizacijskog odbora Milivoj Boranić.
Cilj simpozija je steći uvid u postojeće stanje na području tkivnog bankarstva te predložiti smjernice za unaprijeđenje te djelatnosti.
Boranić je naglasio da na simpoziju, zbog opterećenosti brojnim aferama, neće biti riječi o bankama jajnih stanica.
Djelatnost banaka tkiva pod kontrolom je države pa u Hrvatskoj, kao i u svijetu, nema privatnih banaka, no zbog nedostataka organa "cvate" trgovina organima na crno, upozorio je Boranić.
U Hrvatskoj postoji sedam banaka različitih tkiva, a počinje i rad na uzgajanju ljudskih stanica i tkiva radi presađivanja.
Europska unija donijela je propise koji reguliraju tu djelatnost, a s njima se usuglašavaju hrvatski propisi i pravilnici, rekla je nacionalna koordinatorica za programe transplantacije Mirela Bušić.
Ministarstvo zdravstva uskoro će pristupiti licenciranju te djelatnosti, kaže Bušić, pa će svaka banka morati zatražiti odobrenje za pohranu ili prikupljanje tkiva ili stanica.
Na simpoziju će biti riječi o radu postojećih i novih banaka tkiva, kao što su Lions hrvatska očna banka, Koštane banke Klinike za ortopediju KBC-a Zagreb i Klinike u Lovranu, te Opće bolnice Varaždin.
Bit će iznesena i iskustva Kožne banke Klinike za traumatologiju Zagreb, Očne banke i Banke matičnih stanica KBC-a Zagreb, te Banke matičnih stanica iz krvi pupkovine.
Večeras je najavljen okrugli stol na temu "Uzimanje tkiva za pohranjivanje, upotreba pohranjenog tkiva, troškovi".